Scan date : 09/07/2025 14:49
DayHourType Event Name LangEvent nameShort EventExtended LangExtended Event
09/0702h04>03h05 (0x00) ?srpDosije na¹eg vremenaU ovoj dokumentarnoj emisiji donosimo vam ekskluzivne snimke iz pedesetih godina pro¹log veka, uz podseæanje na va¾ne liènosti i prelomne istorijske trenutke.srpU ovoj dokumentarnoj emisiji donosimo vam ekskluzivne snimke iz pedesetih godina pro¹log veka, uz podseæanje na va¾ne liènosti i prelomne istorijske trenutke.
09/0703h05>03h32 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
09/0703h32>04h18 (0x00) ?srpKrajem vekaU uvodnoj reèi urednik serije Srebrenka Iliæ ka¾e:"Da li je zbog ubrzanog tehnolo¹kog razvoja do¹lo do poremeæaja u svim sferama èovekove delatnosti.srpU uvodnoj reèi urednik serije Srebrenka Iliæ ka¾e:"Da li je zbog ubrzanog tehnolo¹kog razvoja do¹lo do poremeæaja u svim sferama èovekove delatnosti. Da li je plastiènost kao neprirodnost prodrla u sve delove èovekovog divljenja..
09/0704h18>05h18 (0x00) ?srpTV feljtonLegendarni amerièki pripovedaè i romanopisac, harizmatièni poeta i jedan od najva¾nijih pisaca bit kulture, inspirisao je mnoge reditelje, glumce, muzièare, pisce...srpLegendarni amerièki pripovedaè i romanopisac, harizmatièni poeta i jedan od najva¾nijih pisaca bit kulture, inspirisao je mnoge reditelje, glumce, muzièare, pisce... Roðen je u nemaèkom gradiæu Andernahu 16. avgusta 1920. godine. Veoma voljen, èitan i po¹tovan u Srbiji (ne toliko od oficijelne knji¾evne kritike koliko od svoje odnegovane publike), Bukovski je jedna od onih liènosti koje su svojim osobenim, neponovljivim stilom obele¾ile protekli vek.
09/0705h18>05h49 (0x00) ?srpVeèiti konkurs mladostiSerijal nastao sedamdesetih godina pro¹log veka u kome su mladi ljudi govorili o svom profesionalnom i ¾ivotnom putu i izazovima sa kojima su se suoèavali na putu ka uspehu.srpSerijal nastao sedamdesetih godina pro¹log veka u kome su mladi ljudi govorili o svom profesionalnom i ¾ivotnom putu i izazovima sa kojima su se suoèavali na putu ka uspehu.
09/0705h49>06h00 (0x00) ?srpIza naslovaU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Ludvigu van Betovenu.srpU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Ludvigu van Betovenu. Kroz prièu o njegovom ¾ivotu i ostvarenjima provlaèe se odlomci iz Betovenove kompozicije "Za Elizu".
09/0706h00>06h28 (0x00) ?srpDvogledKroz "Dvogled" Dragana Babiæa gledamo fenomene, ljude i prizore na jedinstven i danas popularan naèin.srpU emisiji Dvogled, Dragana Babiæa, gledamo fenomene, ljude i prizore na jedinstven i danas popularan naèin. Snimljeno je vi¹e od stotinu emisija koje mlaðim uzrastima, na atraktivan naèin, pribli¾avaju teme iz svakodnevnog ¾ivota, istorije, kulture i umetnosti. Serijal je sniman sedamdesetih godina.
09/0706h28>06h58 (0x00) ?srpDvogledEmisija o Boki Kotorskoj i njenim znamenitostima.srpEmisija o Boki Kotorskoj i njenim znamenitostima.
09/0706h58>07h30 (0x00) ?srpKaravanKratak odlomak o istoriji Krupnja u godinama koje su usledile posle Drugog svetskog rata.srpKratak odlomak o istoriji Krupnja u godinama koje su usledile posle Drugog svetskog rata. Krupanj je osloboðen 3. septembra 1941. Oktobra iste godine nemaèka kaznena ekspedicija spalila Krupanj skoro do temelja. Ostale su samo zgrade stare apoteke koja je bila u vlsni¹tvu nemaèkog graðanina, crkve Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i bolnica, zadu¾bin Nikole Spasiæa, trgovca iz Beograda. Sem rudarstva i prerade drveta u Krupnju se ¹ezdesetih godina razvila industrija tekstila, proizvodnja kartonske ambala¾e, kontaktnih soèiva, dehidratacija voæa, mala privreda, trgovina i turizam.
09/0707h30>08h04 (0x00) ?srpKaravanKratak odlomak o istoriji Krupnja u godinama koje su usledile posle Drugog svetskog rata.srpKratak odlomak o istoriji Krupnja u godinama koje su usledile posle Drugog svetskog rata. Krupanj je osloboðen 3. septembra 1941. Oktobra iste godine nemaèka kaznena ekspedicija spalila Krupanj skoro do temelja. Ostale su samo zgrade stare apoteke koja je bila u vlsni¹tvu nemaèkog graðanina, crkve Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i bolnica, zadu¾bin Nikole Spasiæa, trgovca iz Beograda. Sem rudarstva i prerade drveta u Krupnju se ¹ezdesetih godina razvila industrija tekstila, proizvodnja kartonske ambala¾e, kontaktnih soèiva, dehidratacija voæa, mala privreda, trgovina i turizam.
09/0708h04>09h05 (0x00) ?srpDosije na¹eg vremenaU ovoj dokumentarnoj emisiji donosimo vam ekskluzivne snimke iz pedesetih godina pro¹log veka, uz podseæanje na va¾ne liènosti i prelomne istorijske trenutke.srpU ovoj dokumentarnoj emisiji donosimo vam ekskluzivne snimke iz pedesetih godina pro¹log veka, uz podseæanje na va¾ne liènosti i prelomne istorijske trenutke.
09/0709h05>09h32 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
09/0709h32>10h18 (0x00) ?srpKrajem vekaU uvodnoj reèi urednik serije Srebrenka Iliæ ka¾e:"Da li je zbog ubrzanog tehnolo¹kog razvoja do¹lo do poremeæaja u svim sferama èovekove delatnosti.srpU uvodnoj reèi urednik serije Srebrenka Iliæ ka¾e:"Da li je zbog ubrzanog tehnolo¹kog razvoja do¹lo do poremeæaja u svim sferama èovekove delatnosti. Da li je plastiènost kao neprirodnost prodrla u sve delove èovekovog divljenja..
09/0710h18>11h18 (0x00) ?srpTV feljtonLegendarni amerièki pripovedaè i romanopisac, harizmatièni poeta i jedan od najva¾nijih pisaca bit kulture, inspirisao je mnoge reditelje, glumce, muzièare, pisce...srpLegendarni amerièki pripovedaè i romanopisac, harizmatièni poeta i jedan od najva¾nijih pisaca bit kulture, inspirisao je mnoge reditelje, glumce, muzièare, pisce... Roðen je u nemaèkom gradiæu Andernahu 16. avgusta 1920. godine. Veoma voljen, èitan i po¹tovan u Srbiji (ne toliko od oficijelne knji¾evne kritike koliko od svoje odnegovane publike), Bukovski je jedna od onih liènosti koje su svojim osobenim, neponovljivim stilom obele¾ile protekli vek.
09/0711h18>11h49 (0x00) ?srpVeèiti konkurs mladostiSerijal nastao sedamdesetih godina pro¹log veka u kome su mladi ljudi govorili o svom profesionalnom i ¾ivotnom putu i izazovima sa kojima su se suoèavali na putu ka uspehu.srpSerijal nastao sedamdesetih godina pro¹log veka u kome su mladi ljudi govorili o svom profesionalnom i ¾ivotnom putu i izazovima sa kojima su se suoèavali na putu ka uspehu.
09/0711h49>12h00 (0x00) ?srpIza naslovaU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Ludvigu van Betovenu.srpU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Ludvigu van Betovenu. Kroz prièu o njegovom ¾ivotu i ostvarenjima provlaèe se odlomci iz Betovenove kompozicije "Za Elizu".
09/0712h00>12h28 (0x00) ?srpDvogledKroz "Dvogled" Dragana Babiæa gledamo fenomene, ljude i prizore na jedinstven i danas popularan naèin.srpU emisiji Dvogled, Dragana Babiæa, gledamo fenomene, ljude i prizore na jedinstven i danas popularan naèin. Snimljeno je vi¹e od stotinu emisija koje mlaðim uzrastima, na atraktivan naèin, pribli¾avaju teme iz svakodnevnog ¾ivota, istorije, kulture i umetnosti. Serijal je sniman sedamdesetih godina.
09/0712h28>12h58 (0x00) ?srpDvogledEmisija o Boki Kotorskoj i njenim znamenitostima.srpEmisija o Boki Kotorskoj i njenim znamenitostima.
09/0712h58>13h30 (0x00) ?srpKaravanKratak odlomak o istoriji Krupnja u godinama koje su usledile posle Drugog svetskog rata.srpKratak odlomak o istoriji Krupnja u godinama koje su usledile posle Drugog svetskog rata. Krupanj je osloboðen 3. septembra 1941. Oktobra iste godine nemaèka kaznena ekspedicija spalila Krupanj skoro do temelja. Ostale su samo zgrade stare apoteke koja je bila u vlsni¹tvu nemaèkog graðanina, crkve Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i bolnica, zadu¾bin Nikole Spasiæa, trgovca iz Beograda. Sem rudarstva i prerade drveta u Krupnju se ¹ezdesetih godina razvila industrija tekstila, proizvodnja kartonske ambala¾e, kontaktnih soèiva, dehidratacija voæa, mala privreda, trgovina i turizam.
09/0713h30>14h04 (0x00) ?srpKaravanKratak odlomak o istoriji Krupnja u godinama koje su usledile posle Drugog svetskog rata.srpKratak odlomak o istoriji Krupnja u godinama koje su usledile posle Drugog svetskog rata. Krupanj je osloboðen 3. septembra 1941. Oktobra iste godine nemaèka kaznena ekspedicija spalila Krupanj skoro do temelja. Ostale su samo zgrade stare apoteke koja je bila u vlsni¹tvu nemaèkog graðanina, crkve Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i bolnica, zadu¾bin Nikole Spasiæa, trgovca iz Beograda. Sem rudarstva i prerade drveta u Krupnju se ¹ezdesetih godina razvila industrija tekstila, proizvodnja kartonske ambala¾e, kontaktnih soèiva, dehidratacija voæa, mala privreda, trgovina i turizam.
09/0714h04>15h05 (0x00) ?srpDosije na¹eg vremenaU ovoj dokumentarnoj emisiji donosimo vam ekskluzivne snimke iz pedesetih godina pro¹log veka, uz podseæanje na va¾ne liènosti i prelomne istorijske trenutke.srpU ovoj dokumentarnoj emisiji donosimo vam ekskluzivne snimke iz pedesetih godina pro¹log veka, uz podseæanje na va¾ne liènosti i prelomne istorijske trenutke.
09/0715h05>15h32 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
09/0715h32>16h18 (0x00) ?srpKrajem vekaU uvodnoj reèi urednik serije Srebrenka Iliæ ka¾e:"Da li je zbog ubrzanog tehnolo¹kog razvoja do¹lo do poremeæaja u svim sferama èovekove delatnosti.srpU uvodnoj reèi urednik serije Srebrenka Iliæ ka¾e:"Da li je zbog ubrzanog tehnolo¹kog razvoja do¹lo do poremeæaja u svim sferama èovekove delatnosti. Da li je plastiènost kao neprirodnost prodrla u sve delove èovekovog divljenja..
09/0716h18>17h18 (0x00) ?srpTV feljtonLegendarni amerièki pripovedaè i romanopisac, harizmatièni poeta i jedan od najva¾nijih pisaca bit kulture, inspirisao je mnoge reditelje, glumce, muzièare, pisce...srpLegendarni amerièki pripovedaè i romanopisac, harizmatièni poeta i jedan od najva¾nijih pisaca bit kulture, inspirisao je mnoge reditelje, glumce, muzièare, pisce... Roðen je u nemaèkom gradiæu Andernahu 16. avgusta 1920. godine. Veoma voljen, èitan i po¹tovan u Srbiji (ne toliko od oficijelne knji¾evne kritike koliko od svoje odnegovane publike), Bukovski je jedna od onih liènosti koje su svojim osobenim, neponovljivim stilom obele¾ile protekli vek.
09/0717h18>17h49 (0x00) ?srpVeèiti konkurs mladostiSerijal nastao sedamdesetih godina pro¹log veka u kome su mladi ljudi govorili o svom profesionalnom i ¾ivotnom putu i izazovima sa kojima su se suoèavali na putu ka uspehu.srpSerijal nastao sedamdesetih godina pro¹log veka u kome su mladi ljudi govorili o svom profesionalnom i ¾ivotnom putu i izazovima sa kojima su se suoèavali na putu ka uspehu.
09/0717h49>18h00 (0x00) ?srpIza naslovaU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Ludvigu van Betovenu.srpU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Ludvigu van Betovenu. Kroz prièu o njegovom ¾ivotu i ostvarenjima provlaèe se odlomci iz Betovenove kompozicije "Za Elizu".
09/0718h00>18h28 (0x00) ?srpKaravanEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.srpEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.
09/0718h28>18h55 (0x00) ?srpOdiseja miraEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija.srpEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija. Film prati postepenu eskalaciju hladnoratovskog oru¾anog i obave¹tajnog nadmetanja izmeðu dve supersile. U Americi raste antikomunistièko raspolo¾enje, formira se Makartijev komitet i poèinju progoni i hap¹enja. Stvara se Holivudska crna lista u prilog èijeg formiranja svedoèe Volt Dizni, Gari Kuper i Ronald Regan. Trku prate dileme nauènika koji uèestvuju u hladnoratovskim procesima kao ¹to su Robert Openhajmer, Enriko Fermi, Klaus Fuks, Georgi Maljenko. Prate se i diplomatski napori za postizanje sporazuma o prekidu trke u naoru¾anju, koji 1973. godine dovode do potpisivanja Ugovora o spreèavanju nuklearnog rata.
09/0718h55>19h25 (0x00) ?srpKaravanOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca.srpOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske graðe RTB-a.
09/0719h25>19h54 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
09/0719h54>20h24 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
09/0720h24>20h50 (0x00) ?srpOdiseja miraSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969.srpSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969. godine, bili su povod za emisiju u kojoj pratimo "sukobe na levici", odnosno promene u politièkoj doktrini Sovjetskog Saveza i reakcije prve socijalistièke dr¾ave na pokrete i kritike u Poljskoj, Maðarskoj, Èehoslovaèkoj i Italiji krajem ¹ezdesetih godina.
09/0720h50>21h19 (0x00) ?srpPosveteEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.srpEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.
09/0721h19>21h45 (0x00) ?srpPortreti muzike i muzièara"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine.srp"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine. U ovoj emisiji predstavlja se violinista Dragutin Bogosavljeviæ, koji u saradnji sa pijanistkinjom Nadom Bogosavljeviæ i gitaristom Du¹anom Bogdanoviæem izvodi Paganinijeva dela. Uvodnu reè za emisiju daje pijanista Du¹an Trbojeviæ.
09/0721h45>22h30 (0x00) ?srpMeðu namaEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS-a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild-Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ.srpEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS - a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild - Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ. Na postojanje emisije " Engleskinja meðu nama" ukazala je profesorka Ivanka - Tipsareviæ Lukiæ, koja podseæa na znaèajne Engleskinje koje su boravile kraæe ili du¾e u Beogradu i Srbiji pre Meri Stensfild. U emisiji iz serije "Meðu nama", snimljene davne 1988. o Meri Stensfild - Popoviæ, uèestvuju i njeni prvi uèenici i diplomirani studenti.
09/0722h30>23h38 (0x00) ?srpSkladi¹ta: Slikar Leonid ©ejkaU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim.srpU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim ljubiteljima gradnje i razgradnje u slikarstvu, stvaraoca koji je sledio jasne principe umetnosti postavljene u renesansi, sa idejom da umetnik mora biti i ekscesan u izrazu.
09/0723h38>00h00 (0x00) ?srpPutem melografaCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program.srpCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program Televizije Beograd. U emisijama su prikazivani obièaji vezani za razlièite krajeve Srbije i regiona. Kako su neki od tih obièaja tokom vremena nestali, emitovanje tih emisija je jedini naèin da se oni ponovo vide.
09/0700h00>00h28 (0x00) ?srpKaravanEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.srpEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.
09/0700h28>00h55 (0x00) ?srpOdiseja miraEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija.srpEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija. Film prati postepenu eskalaciju hladnoratovskog oru¾anog i obave¹tajnog nadmetanja izmeðu dve supersile. U Americi raste antikomunistièko raspolo¾enje, formira se Makartijev komitet i poèinju progoni i hap¹enja. Stvara se Holivudska crna lista u prilog èijeg formiranja svedoèe Volt Dizni, Gari Kuper i Ronald Regan. Trku prate dileme nauènika koji uèestvuju u hladnoratovskim procesima kao ¹to su Robert Openhajmer, Enriko Fermi, Klaus Fuks, Georgi Maljenko. Prate se i diplomatski napori za postizanje sporazuma o prekidu trke u naoru¾anju, koji 1973. godine dovode do potpisivanja Ugovora o spreèavanju nuklearnog rata.
09/0700h55>01h25 (0x00) ?srpKaravanOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca.srpOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske graðe RTB-a.
09/0701h25>01h54 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
09/0701h54>02h24 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
10/0702h24>02h50 (0x00) ?srpOdiseja miraSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969.srpSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969. godine, bili su povod za emisiju u kojoj pratimo "sukobe na levici", odnosno promene u politièkoj doktrini Sovjetskog Saveza i reakcije prve socijalistièke dr¾ave na pokrete i kritike u Poljskoj, Maðarskoj, Èehoslovaèkoj i Italiji krajem ¹ezdesetih godina.
10/0702h50>03h19 (0x00) ?srpPosveteEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.srpEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.
10/0703h19>03h45 (0x00) ?srpPortreti muzike i muzièara"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine.srp"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine. U ovoj emisiji predstavlja se violinista Dragutin Bogosavljeviæ, koji u saradnji sa pijanistkinjom Nadom Bogosavljeviæ i gitaristom Du¹anom Bogdanoviæem izvodi Paganinijeva dela. Uvodnu reè za emisiju daje pijanista Du¹an Trbojeviæ.
10/0703h45>04h30 (0x00) ?srpMeðu namaEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS-a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild-Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ.srpEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS - a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild - Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ. Na postojanje emisije " Engleskinja meðu nama" ukazala je profesorka Ivanka - Tipsareviæ Lukiæ, koja podseæa na znaèajne Engleskinje koje su boravile kraæe ili du¾e u Beogradu i Srbiji pre Meri Stensfild. U emisiji iz serije "Meðu nama", snimljene davne 1988. o Meri Stensfild - Popoviæ, uèestvuju i njeni prvi uèenici i diplomirani studenti.
10/0704h30>05h38 (0x00) ?srpSkladi¹ta: Slikar Leonid ©ejkaU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim.srpU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim ljubiteljima gradnje i razgradnje u slikarstvu, stvaraoca koji je sledio jasne principe umetnosti postavljene u renesansi, sa idejom da umetnik mora biti i ekscesan u izrazu.
10/0705h38>06h00 (0x00) ?srpPutem melografaCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program.srpCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program Televizije Beograd. U emisijama su prikazivani obièaji vezani za razlièite krajeve Srbije i regiona. Kako su neki od tih obièaja tokom vremena nestali, emitovanje tih emisija je jedini naèin da se oni ponovo vide.
10/0706h00>06h28 (0x00) ?srpKaravanEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.srpEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.
10/0706h28>06h55 (0x00) ?srpOdiseja miraEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija.srpEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija. Film prati postepenu eskalaciju hladnoratovskog oru¾anog i obave¹tajnog nadmetanja izmeðu dve supersile. U Americi raste antikomunistièko raspolo¾enje, formira se Makartijev komitet i poèinju progoni i hap¹enja. Stvara se Holivudska crna lista u prilog èijeg formiranja svedoèe Volt Dizni, Gari Kuper i Ronald Regan. Trku prate dileme nauènika koji uèestvuju u hladnoratovskim procesima kao ¹to su Robert Openhajmer, Enriko Fermi, Klaus Fuks, Georgi Maljenko. Prate se i diplomatski napori za postizanje sporazuma o prekidu trke u naoru¾anju, koji 1973. godine dovode do potpisivanja Ugovora o spreèavanju nuklearnog rata.
10/0706h55>07h25 (0x00) ?srpKaravanOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca.srpOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske graðe RTB-a.
10/0707h25>07h54 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
10/0707h54>08h24 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
10/0708h24>08h50 (0x00) ?srpOdiseja miraSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969.srpSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969. godine, bili su povod za emisiju u kojoj pratimo "sukobe na levici", odnosno promene u politièkoj doktrini Sovjetskog Saveza i reakcije prve socijalistièke dr¾ave na pokrete i kritike u Poljskoj, Maðarskoj, Èehoslovaèkoj i Italiji krajem ¹ezdesetih godina.
10/0708h50>09h19 (0x00) ?srpPosveteEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.srpEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.
10/0709h19>09h45 (0x00) ?srpPortreti muzike i muzièara"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine.srp"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine. U ovoj emisiji predstavlja se violinista Dragutin Bogosavljeviæ, koji u saradnji sa pijanistkinjom Nadom Bogosavljeviæ i gitaristom Du¹anom Bogdanoviæem izvodi Paganinijeva dela. Uvodnu reè za emisiju daje pijanista Du¹an Trbojeviæ.
10/0709h45>10h30 (0x00) ?srpMeðu namaEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS-a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild-Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ.srpEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS - a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild - Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ. Na postojanje emisije " Engleskinja meðu nama" ukazala je profesorka Ivanka - Tipsareviæ Lukiæ, koja podseæa na znaèajne Engleskinje koje su boravile kraæe ili du¾e u Beogradu i Srbiji pre Meri Stensfild. U emisiji iz serije "Meðu nama", snimljene davne 1988. o Meri Stensfild - Popoviæ, uèestvuju i njeni prvi uèenici i diplomirani studenti.
10/0710h30>11h38 (0x00) ?srpSkladi¹ta: Slikar Leonid ©ejkaU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim.srpU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim ljubiteljima gradnje i razgradnje u slikarstvu, stvaraoca koji je sledio jasne principe umetnosti postavljene u renesansi, sa idejom da umetnik mora biti i ekscesan u izrazu.
10/0711h38>12h00 (0x00) ?srpPutem melografaCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program.srpCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program Televizije Beograd. U emisijama su prikazivani obièaji vezani za razlièite krajeve Srbije i regiona. Kako su neki od tih obièaja tokom vremena nestali, emitovanje tih emisija je jedini naèin da se oni ponovo vide.
10/0712h00>12h28 (0x00) ?srpKaravanEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.srpEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.
10/0712h28>12h55 (0x00) ?srpOdiseja miraEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija.srpEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija. Film prati postepenu eskalaciju hladnoratovskog oru¾anog i obave¹tajnog nadmetanja izmeðu dve supersile. U Americi raste antikomunistièko raspolo¾enje, formira se Makartijev komitet i poèinju progoni i hap¹enja. Stvara se Holivudska crna lista u prilog èijeg formiranja svedoèe Volt Dizni, Gari Kuper i Ronald Regan. Trku prate dileme nauènika koji uèestvuju u hladnoratovskim procesima kao ¹to su Robert Openhajmer, Enriko Fermi, Klaus Fuks, Georgi Maljenko. Prate se i diplomatski napori za postizanje sporazuma o prekidu trke u naoru¾anju, koji 1973. godine dovode do potpisivanja Ugovora o spreèavanju nuklearnog rata.
10/0712h55>13h25 (0x00) ?srpKaravanOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca.srpOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske graðe RTB-a.
10/0713h25>13h54 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
10/0713h54>14h24 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
10/0714h24>14h50 (0x00) ?srpOdiseja miraSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969.srpSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969. godine, bili su povod za emisiju u kojoj pratimo "sukobe na levici", odnosno promene u politièkoj doktrini Sovjetskog Saveza i reakcije prve socijalistièke dr¾ave na pokrete i kritike u Poljskoj, Maðarskoj, Èehoslovaèkoj i Italiji krajem ¹ezdesetih godina.
10/0714h50>15h19 (0x00) ?srpPosveteEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.srpEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.
10/0715h19>15h45 (0x00) ?srpPortreti muzike i muzièara"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine.srp"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine. U ovoj emisiji predstavlja se violinista Dragutin Bogosavljeviæ, koji u saradnji sa pijanistkinjom Nadom Bogosavljeviæ i gitaristom Du¹anom Bogdanoviæem izvodi Paganinijeva dela. Uvodnu reè za emisiju daje pijanista Du¹an Trbojeviæ.
10/0715h45>16h30 (0x00) ?srpMeðu namaEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS-a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild-Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ.srpEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS - a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild - Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ. Na postojanje emisije " Engleskinja meðu nama" ukazala je profesorka Ivanka - Tipsareviæ Lukiæ, koja podseæa na znaèajne Engleskinje koje su boravile kraæe ili du¾e u Beogradu i Srbiji pre Meri Stensfild. U emisiji iz serije "Meðu nama", snimljene davne 1988. o Meri Stensfild - Popoviæ, uèestvuju i njeni prvi uèenici i diplomirani studenti.
10/0716h30>17h38 (0x00) ?srpSkladi¹ta: Slikar Leonid ©ejkaU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim.srpU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim ljubiteljima gradnje i razgradnje u slikarstvu, stvaraoca koji je sledio jasne principe umetnosti postavljene u renesansi, sa idejom da umetnik mora biti i ekscesan u izrazu.
10/0717h38>18h00 (0x00) ?srpPutem melografaCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program.srpCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program Televizije Beograd. U emisijama su prikazivani obièaji vezani za razlièite krajeve Srbije i regiona. Kako su neki od tih obièaja tokom vremena nestali, emitovanje tih emisija je jedini naèin da se oni ponovo vide.
10/0718h00>18h15 (0x00) ?srpPetar Petroviæ Njego¹Treæa epizoda je posveæena Njego¹evom naglom usponu u politièkoj i crkvenoj hijerarhiji.srpTreæa epizoda je posveæena Njego¹evom naglom usponu u politièkoj i crkvenoj hijerarhiji. U devetnaestom veku, ste¹njena izmeðu velikih sila, rascepkana, uz to i prkosna, Crna Gora nije poznavala razliku izmeðu svetovne i duhovne vlasti. Njen narod nije ni bio spreman da prizna nekakvu podvojenu vlast, veæ ako i treba nekoga da slu¹a - slu¹aæe jednog gospodara. Promisao je tada, te 1830, po blagoslovu Petra I, potonjeg svetitelja cetinjskog, na gumnu ispred manastira u Cetinju, pred svim glave¹inama brdskim i skenderijskim, promovisala sedamnaestogodi¹njeg Rada za gospodara. Tri godine kasnije, u matici "slavjanskoj" u Petrogradu, u crkvi Aleksandra Nevskog, u prisustvu cara Nikole I, arhimandrit Petar, prihvata mitru, ¾ezlo i panagiju èime Crna Gora dobija svog vladiku u licu onoga koji je veæ tada uveliko gospodario ovom zemljom.
10/0718h15>18h30 (0x00) ?srpPetar Petroviæ Njego¹Èetvrta epizoda serijala posveæena Njego¹evoj diplomatskoj aktivnosti.srpÈetvrta epizoda serijala posveæena Njego¹evoj diplomatskoj aktivnosti. Gde god da je odlazio u Evropu, onako markantan, stasit, a pri tom ipak samo monah, Njego¹ je privlaèio veliku pa¾nju. Neskriveno su mu se divili, prepoznajuæi u njemu prosveæenog Balkanca. A vladici Petru nije bilo do toga da se ka' paun ¹epuri po bulevarima evropskih prestonica. Muka je njegova bila da tra¾i saveznike, prijatelje i pomoæ, u novcu, u ljudstvu, u politièkoj i moralnoj podr¹ci. Nije mogao da bude opu¹ten po¹to mu je zemlja grcala u verigama. Stoga nije video previ¹e ni Rima, ni Pariza, mo¾da jedino Petrograda, gde je posetio grob omiljenog Pu¹kina kome je odslu¾io opelo.
10/0718h30>18h59 (0x00) ?srpTV feljtonEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima.srpEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima. Kroz prièu o ¾ivotnom putu i radostima i tugama koje su pro¹li poznati glumci, pisci, umetnici, nauènici, upoznajemo ih na savim drugi naèin i vidimo u sasvim drugom svetlu.
10/0718h59>19h54 (0x00) ?srpReflektorNastup Djuka Elingtona u Beogradu.srpDjuk Elington je sa svojim orkestrom otvorio prvi Newport Jazz Festival, sada¹nji Beogradski d¾ez festival, u Domu sindikata u Beogradu. Festival je trajao od 31. oktobra do 3. novembra 1971. godine i bio je deo hladnoratovskog programa "Amerièka d¾ez nedelja u Istoènoj Evropi". Meðu zvezdama ovog festivala bili su i Dizi Gilespi i Majls Dejvis.
10/0719h54>21h50 (0x00) ?srpTV TeatarKomad Kolina Higinsa nastao je iz scenarija za istoimeni film o ljubavnoj vezi izmeðu mladiæa i mnogo starije ¾ene.srpSnimak iz 2001. godine, kultne predstave Beogradskog dramskog pozori¹ta, u re¾iji Paola Maðelija, koja je decenijama za¹titni znak ovog pozori¹ta. Èitave generacije u¾ivale su u ovoj sjajnoj i dugoveènoj predstavi... Prièa o nemoguæoj, a ipak moguæoj, ljubavi èudnog mladiæa prema mnogo starijoj ¾eni. Duhovna bliskost i originalnost glavnih likova stvorila je konglomerat emocija na koje publika sna¾no reaguje. Tragièan kraj preobraæa komediju u filozofsku dramu o odnosu prema ¾ivotu, smrti i ljubavi...
10/0721h50>22h20 (0x00) ?srpOstav¹tina za buduænostÈuveni serijal Redakcije za kulturu RTS-a podseæa na najznaèajnije domaæe liènosti kulture i umetnosti.srpÈuveni serijal Redakcije za kulturu RTS-a podseæa na najznaèajnije domaæe liènosti kulture i umetnosti.
10/0722h20>22h48 (0x00) ?srpRiznice kulturnog blagaSerijal Riznice kulturnog blaga sniman je sedamdesetih i osamdesetih godina.srpSerijal Riznice kulturnog blaga sniman je sedamdesetih i osamdesetih godina.
10/0722h48>23h34 (0x00) ?srpNe¹to sasvim liènoEmisija "Ne¹to sasvim lièno" prikazuje ¾ivot poznatih knji¾evnika i umetnika.srpEmisija "Ne¹to sasvim lièno" prikazuje ¾ivot poznatih knji¾evnika i umetnika.
10/0723h34>00h00 (0x00) ?srpKulturno-istorijski.Serijal o bogatoj kulturno-istorijskoj ba¹tini Srba u Maðarskoj. Tokom nekoliko vekova, na¹ narod je na prostoru Maðarske izgradio brojne crkve i manastire specifiènog stila i arhitekture.srpSerijal o bogatoj kulturno-istorijskoj ba¹tini Srba u Maðarskoj. Tokom nekoliko vekova, na¹ narod je na prostoru Maðarske izgradio brojne crkve i manastire specifiènog stila i arhitekture.
10/0700h00>00h15 (0x00) ?srpPetar Petroviæ Njego¹Treæa epizoda je posveæena Njego¹evom naglom usponu u politièkoj i crkvenoj hijerarhiji.srpTreæa epizoda je posveæena Njego¹evom naglom usponu u politièkoj i crkvenoj hijerarhiji. U devetnaestom veku, ste¹njena izmeðu velikih sila, rascepkana, uz to i prkosna, Crna Gora nije poznavala razliku izmeðu svetovne i duhovne vlasti. Njen narod nije ni bio spreman da prizna nekakvu podvojenu vlast, veæ ako i treba nekoga da slu¹a - slu¹aæe jednog gospodara. Promisao je tada, te 1830, po blagoslovu Petra I, potonjeg svetitelja cetinjskog, na gumnu ispred manastira u Cetinju, pred svim glave¹inama brdskim i skenderijskim, promovisala sedamnaestogodi¹njeg Rada za gospodara. Tri godine kasnije, u matici "slavjanskoj" u Petrogradu, u crkvi Aleksandra Nevskog, u prisustvu cara Nikole I, arhimandrit Petar, prihvata mitru, ¾ezlo i panagiju èime Crna Gora dobija svog vladiku u licu onoga koji je veæ tada uveliko gospodario ovom zemljom.
10/0700h15>00h30 (0x00) ?srpPetar Petroviæ Njego¹Èetvrta epizoda serijala posveæena Njego¹evoj diplomatskoj aktivnosti.srpÈetvrta epizoda serijala posveæena Njego¹evoj diplomatskoj aktivnosti. Gde god da je odlazio u Evropu, onako markantan, stasit, a pri tom ipak samo monah, Njego¹ je privlaèio veliku pa¾nju. Neskriveno su mu se divili, prepoznajuæi u njemu prosveæenog Balkanca. A vladici Petru nije bilo do toga da se ka' paun ¹epuri po bulevarima evropskih prestonica. Muka je njegova bila da tra¾i saveznike, prijatelje i pomoæ, u novcu, u ljudstvu, u politièkoj i moralnoj podr¹ci. Nije mogao da bude opu¹ten po¹to mu je zemlja grcala u verigama. Stoga nije video previ¹e ni Rima, ni Pariza, mo¾da jedino Petrograda, gde je posetio grob omiljenog Pu¹kina kome je odslu¾io opelo.
10/0700h30>00h59 (0x00) ?srpTV feljtonEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima.srpEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima. Kroz prièu o ¾ivotnom putu i radostima i tugama koje su pro¹li poznati glumci, pisci, umetnici, nauènici, upoznajemo ih na savim drugi naèin i vidimo u sasvim drugom svetlu.
10/0700h59>01h54 (0x00) ?srpReflektorNastup Djuka Elingtona u Beogradu.srpDjuk Elington je sa svojim orkestrom otvorio prvi Newport Jazz Festival, sada¹nji Beogradski d¾ez festival, u Domu sindikata u Beogradu. Festival je trajao od 31. oktobra do 3. novembra 1971. godine i bio je deo hladnoratovskog programa "Amerièka d¾ez nedelja u Istoènoj Evropi". Meðu zvezdama ovog festivala bili su i Dizi Gilespi i Majls Dejvis.
10/0701h54>03h50 (0x00) ?srpTV TeatarKomad Kolina Higinsa nastao je iz scenarija za istoimeni film o ljubavnoj vezi izmeðu mladiæa i mnogo starije ¾ene.srpSnimak iz 2001. godine, kultne predstave Beogradskog dramskog pozori¹ta, u re¾iji Paola Maðelija, koja je decenijama za¹titni znak ovog pozori¹ta. Èitave generacije u¾ivale su u ovoj sjajnoj i dugoveènoj predstavi... Prièa o nemoguæoj, a ipak moguæoj, ljubavi èudnog mladiæa prema mnogo starijoj ¾eni. Duhovna bliskost i originalnost glavnih likova stvorila je konglomerat emocija na koje publika sna¾no reaguje. Tragièan kraj preobraæa komediju u filozofsku dramu o odnosu prema ¾ivotu, smrti i ljubavi...
11/0703h50>04h20 (0x00) ?srpOstav¹tina za buduænostÈuveni serijal Redakcije za kulturu RTS-a podseæa na najznaèajnije domaæe liènosti kulture i umetnosti.srpÈuveni serijal Redakcije za kulturu RTS-a podseæa na najznaèajnije domaæe liènosti kulture i umetnosti.
11/0704h20>04h48 (0x00) ?srpRiznice kulturnog blagaSerijal Riznice kulturnog blaga sniman je sedamdesetih i osamdesetih godina.srpSerijal Riznice kulturnog blaga sniman je sedamdesetih i osamdesetih godina.
11/0704h48>05h34 (0x00) ?srpNe¹to sasvim liènoEmisija "Ne¹to sasvim lièno" prikazuje ¾ivot poznatih knji¾evnika i umetnika.srpEmisija "Ne¹to sasvim lièno" prikazuje ¾ivot poznatih knji¾evnika i umetnika.
11/0705h34>06h00 (0x00) ?srpKulturno-istorijski.Serijal o bogatoj kulturno-istorijskoj ba¹tini Srba u Maðarskoj. Tokom nekoliko vekova, na¹ narod je na prostoru Maðarske izgradio brojne crkve i manastire specifiènog stila i arhitekture.srpSerijal o bogatoj kulturno-istorijskoj ba¹tini Srba u Maðarskoj. Tokom nekoliko vekova, na¹ narod je na prostoru Maðarske izgradio brojne crkve i manastire specifiènog stila i arhitekture.
11/0706h00>06h15 (0x00) ?srpPetar Petroviæ Njego¹Treæa epizoda je posveæena Njego¹evom naglom usponu u politièkoj i crkvenoj hijerarhiji.srpTreæa epizoda je posveæena Njego¹evom naglom usponu u politièkoj i crkvenoj hijerarhiji. U devetnaestom veku, ste¹njena izmeðu velikih sila, rascepkana, uz to i prkosna, Crna Gora nije poznavala razliku izmeðu svetovne i duhovne vlasti. Njen narod nije ni bio spreman da prizna nekakvu podvojenu vlast, veæ ako i treba nekoga da slu¹a - slu¹aæe jednog gospodara. Promisao je tada, te 1830, po blagoslovu Petra I, potonjeg svetitelja cetinjskog, na gumnu ispred manastira u Cetinju, pred svim glave¹inama brdskim i skenderijskim, promovisala sedamnaestogodi¹njeg Rada za gospodara. Tri godine kasnije, u matici "slavjanskoj" u Petrogradu, u crkvi Aleksandra Nevskog, u prisustvu cara Nikole I, arhimandrit Petar, prihvata mitru, ¾ezlo i panagiju èime Crna Gora dobija svog vladiku u licu onoga koji je veæ tada uveliko gospodario ovom zemljom.
11/0706h15>06h30 (0x00) ?srpPetar Petroviæ Njego¹Èetvrta epizoda serijala posveæena Njego¹evoj diplomatskoj aktivnosti.srpÈetvrta epizoda serijala posveæena Njego¹evoj diplomatskoj aktivnosti. Gde god da je odlazio u Evropu, onako markantan, stasit, a pri tom ipak samo monah, Njego¹ je privlaèio veliku pa¾nju. Neskriveno su mu se divili, prepoznajuæi u njemu prosveæenog Balkanca. A vladici Petru nije bilo do toga da se ka' paun ¹epuri po bulevarima evropskih prestonica. Muka je njegova bila da tra¾i saveznike, prijatelje i pomoæ, u novcu, u ljudstvu, u politièkoj i moralnoj podr¹ci. Nije mogao da bude opu¹ten po¹to mu je zemlja grcala u verigama. Stoga nije video previ¹e ni Rima, ni Pariza, mo¾da jedino Petrograda, gde je posetio grob omiljenog Pu¹kina kome je odslu¾io opelo.
11/0706h30>06h59 (0x00) ?srpTV feljtonEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima.srpEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima. Kroz prièu o ¾ivotnom putu i radostima i tugama koje su pro¹li poznati glumci, pisci, umetnici, nauènici, upoznajemo ih na savim drugi naèin i vidimo u sasvim drugom svetlu.
11/0706h59>07h54 (0x00) ?srpReflektorNastup Djuka Elingtona u Beogradu.srpDjuk Elington je sa svojim orkestrom otvorio prvi Newport Jazz Festival, sada¹nji Beogradski d¾ez festival, u Domu sindikata u Beogradu. Festival je trajao od 31. oktobra do 3. novembra 1971. godine i bio je deo hladnoratovskog programa "Amerièka d¾ez nedelja u Istoènoj Evropi". Meðu zvezdama ovog festivala bili su i Dizi Gilespi i Majls Dejvis.
11/0707h54>09h50 (0x00) ?srpTV TeatarKomad Kolina Higinsa nastao je iz scenarija za istoimeni film o ljubavnoj vezi izmeðu mladiæa i mnogo starije ¾ene.srpSnimak iz 2001. godine, kultne predstave Beogradskog dramskog pozori¹ta, u re¾iji Paola Maðelija, koja je decenijama za¹titni znak ovog pozori¹ta. Èitave generacije u¾ivale su u ovoj sjajnoj i dugoveènoj predstavi... Prièa o nemoguæoj, a ipak moguæoj, ljubavi èudnog mladiæa prema mnogo starijoj ¾eni. Duhovna bliskost i originalnost glavnih likova stvorila je konglomerat emocija na koje publika sna¾no reaguje. Tragièan kraj preobraæa komediju u filozofsku dramu o odnosu prema ¾ivotu, smrti i ljubavi...
11/0709h50>10h20 (0x00) ?srpOstav¹tina za buduænostÈuveni serijal Redakcije za kulturu RTS-a podseæa na najznaèajnije domaæe liènosti kulture i umetnosti.srpÈuveni serijal Redakcije za kulturu RTS-a podseæa na najznaèajnije domaæe liènosti kulture i umetnosti.
11/0710h20>10h48 (0x00) ?srpRiznice kulturnog blagaSerijal Riznice kulturnog blaga sniman je sedamdesetih i osamdesetih godina.srpSerijal Riznice kulturnog blaga sniman je sedamdesetih i osamdesetih godina.
11/0710h48>11h34 (0x00) ?srpNe¹to sasvim liènoEmisija "Ne¹to sasvim lièno" prikazuje ¾ivot poznatih knji¾evnika i umetnika.srpEmisija "Ne¹to sasvim lièno" prikazuje ¾ivot poznatih knji¾evnika i umetnika.
11/0711h34>12h00 (0x00) ?srpKulturno-istorijski.Serijal o bogatoj kulturno-istorijskoj ba¹tini Srba u Maðarskoj. Tokom nekoliko vekova, na¹ narod je na prostoru Maðarske izgradio brojne crkve i manastire specifiènog stila i arhitekture.srpSerijal o bogatoj kulturno-istorijskoj ba¹tini Srba u Maðarskoj. Tokom nekoliko vekova, na¹ narod je na prostoru Maðarske izgradio brojne crkve i manastire specifiènog stila i arhitekture.
11/0712h00>12h15 (0x00) ?srpPetar Petroviæ Njego¹Treæa epizoda je posveæena Njego¹evom naglom usponu u politièkoj i crkvenoj hijerarhiji.srpTreæa epizoda je posveæena Njego¹evom naglom usponu u politièkoj i crkvenoj hijerarhiji. U devetnaestom veku, ste¹njena izmeðu velikih sila, rascepkana, uz to i prkosna, Crna Gora nije poznavala razliku izmeðu svetovne i duhovne vlasti. Njen narod nije ni bio spreman da prizna nekakvu podvojenu vlast, veæ ako i treba nekoga da slu¹a - slu¹aæe jednog gospodara. Promisao je tada, te 1830, po blagoslovu Petra I, potonjeg svetitelja cetinjskog, na gumnu ispred manastira u Cetinju, pred svim glave¹inama brdskim i skenderijskim, promovisala sedamnaestogodi¹njeg Rada za gospodara. Tri godine kasnije, u matici "slavjanskoj" u Petrogradu, u crkvi Aleksandra Nevskog, u prisustvu cara Nikole I, arhimandrit Petar, prihvata mitru, ¾ezlo i panagiju èime Crna Gora dobija svog vladiku u licu onoga koji je veæ tada uveliko gospodario ovom zemljom.
11/0712h15>12h30 (0x00) ?srpPetar Petroviæ Njego¹Èetvrta epizoda serijala posveæena Njego¹evoj diplomatskoj aktivnosti.srpÈetvrta epizoda serijala posveæena Njego¹evoj diplomatskoj aktivnosti. Gde god da je odlazio u Evropu, onako markantan, stasit, a pri tom ipak samo monah, Njego¹ je privlaèio veliku pa¾nju. Neskriveno su mu se divili, prepoznajuæi u njemu prosveæenog Balkanca. A vladici Petru nije bilo do toga da se ka' paun ¹epuri po bulevarima evropskih prestonica. Muka je njegova bila da tra¾i saveznike, prijatelje i pomoæ, u novcu, u ljudstvu, u politièkoj i moralnoj podr¹ci. Nije mogao da bude opu¹ten po¹to mu je zemlja grcala u verigama. Stoga nije video previ¹e ni Rima, ni Pariza, mo¾da jedino Petrograda, gde je posetio grob omiljenog Pu¹kina kome je odslu¾io opelo.
11/0712h30>12h59 (0x00) ?srpTV feljtonEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima.srpEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima. Kroz prièu o ¾ivotnom putu i radostima i tugama koje su pro¹li poznati glumci, pisci, umetnici, nauènici, upoznajemo ih na savim drugi naèin i vidimo u sasvim drugom svetlu.
11/0712h59>13h54 (0x00) ?srpReflektorNastup Djuka Elingtona u Beogradu.srpDjuk Elington je sa svojim orkestrom otvorio prvi Newport Jazz Festival, sada¹nji Beogradski d¾ez festival, u Domu sindikata u Beogradu. Festival je trajao od 31. oktobra do 3. novembra 1971. godine i bio je deo hladnoratovskog programa "Amerièka d¾ez nedelja u Istoènoj Evropi". Meðu zvezdama ovog festivala bili su i Dizi Gilespi i Majls Dejvis.
11/0713h54>15h50 (0x00) ?srpTV TeatarKomad Kolina Higinsa nastao je iz scenarija za istoimeni film o ljubavnoj vezi izmeðu mladiæa i mnogo starije ¾ene.srpSnimak iz 2001. godine, kultne predstave Beogradskog dramskog pozori¹ta, u re¾iji Paola Maðelija, koja je decenijama za¹titni znak ovog pozori¹ta. Èitave generacije u¾ivale su u ovoj sjajnoj i dugoveènoj predstavi... Prièa o nemoguæoj, a ipak moguæoj, ljubavi èudnog mladiæa prema mnogo starijoj ¾eni. Duhovna bliskost i originalnost glavnih likova stvorila je konglomerat emocija na koje publika sna¾no reaguje. Tragièan kraj preobraæa komediju u filozofsku dramu o odnosu prema ¾ivotu, smrti i ljubavi...
11/0715h50>16h20 (0x00) ?srpOstav¹tina za buduænostÈuveni serijal Redakcije za kulturu RTS-a podseæa na najznaèajnije domaæe liènosti kulture i umetnosti.srpÈuveni serijal Redakcije za kulturu RTS-a podseæa na najznaèajnije domaæe liènosti kulture i umetnosti.
11/0716h20>16h48 (0x00) ?srpRiznice kulturnog blagaSerijal Riznice kulturnog blaga sniman je sedamdesetih i osamdesetih godina.srpSerijal Riznice kulturnog blaga sniman je sedamdesetih i osamdesetih godina.
11/0716h48>17h34 (0x00) ?srpNe¹to sasvim liènoEmisija "Ne¹to sasvim lièno" prikazuje ¾ivot poznatih knji¾evnika i umetnika.srpEmisija "Ne¹to sasvim lièno" prikazuje ¾ivot poznatih knji¾evnika i umetnika.
11/0717h34>18h00 (0x00) ?srpKulturno-istorijski.Serijal o bogatoj kulturno-istorijskoj ba¹tini Srba u Maðarskoj. Tokom nekoliko vekova, na¹ narod je na prostoru Maðarske izgradio brojne crkve i manastire specifiènog stila i arhitekture.srpSerijal o bogatoj kulturno-istorijskoj ba¹tini Srba u Maðarskoj. Tokom nekoliko vekova, na¹ narod je na prostoru Maðarske izgradio brojne crkve i manastire specifiènog stila i arhitekture.
11/0718h00>18h15 (0x00) ?srpJadranska ostrvaOva emisija posveæena je ostrvu Cres, koje je posle ostrva Hvar, najdu¾e i uz susedno ostrvo Krk najveæe hrvatsko ostrvo.srpOva emisija posveæena je ostrvu Cres, koje je posle ostrva Hvar, najdu¾e i uz susedno ostrvo Krk najveæe hrvatsko ostrvo.
11/0718h15>18h31 (0x00) ?srpJadranska ostrvaOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora.srpOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora. Ostrvo su jo¹ od najranijih dana naseljavali Japodi i Liburni, Rimljani, Goti i Sloveni. Sme¹teno u Kvarnerskom zalivu, najveæe je ostrvo Jadranskog mora, uokvireno manjim ostrvima, hridima i grebenima, ispresecano plodnim poljima, peæinama, zalivima, ¹ljunkovitim pla¾ama, jezerima i rekama.
11/0718h31>18h55 (0x00) ?srpKaravanOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre, vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca.srpOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre, vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske graðe RTB-a.
11/0718h55>19h21 (0x00) ?srpKaravanOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora.srpOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora. Ostrvo su jo¹ od najranijih dana naseljavali Japodi i Liburni, Rimljani, Goti i Sloveni. Sme¹teno u Kvarnerskom zalivu, najveæe je ostrvo Jadranskog mora, uokvireno manjim ostrvima, hridima i grebenima, ispresecano plodnim poljima, peæinama, zalivima, ¹ljunkovitim pla¾ama, jezerima i rekama. Najvi¹a taèka ostrva nalazi se na 569 metara nadmorske visine. Na ostrvu je veoma dobro razvijen turizam i to je glavna privredna grana na Krku. Od 1980. godine ostrvo Krk povezano je sa kopnom preko Titovog mosta du¾ine 1430 m èiji su radovi zapoèeli u julu 1976. sponzorstvom Josipa Broza Tita.
11/0719h21>20h10 (0x00) ?srpTi dani te godineEmisije dokumentarnog programa Filmska hronika, bave se va¾nim de¹avanjima u tada¹njoj SFRJ i svetu.srpEmisije dokumentarnog programa Filmska hronika, bave se va¾nim de¹avanjima u tada¹njoj SFRJ i svetu.
11/0720h10>21h05 (0x00) ?srpVreme televizijeSerija "Vreme televizije" prikazuje produkciju magazinskog programa od 1987. do 1990. godine.srpDevedeset sedma epizoda serije Vreme televizije odnosi se na taj ¾anr u programu Televizije Beograd od 1987. zakljuèno sa 1991. godinom. Redakcija magazinskog programa do 1990. godine delovala je u okviru ¹ireg Zabavno-rekreativnog programa, a potom je preimenovana u Redakciju kontakt programa u okviru novog, Umetnièko-zabavnog programa. U programskim dokumentima do 1990. godine kao osnovni zadatak magazinskog programa je podizanje nivoa zabave i, citiramo, "informativnost i ¾ivotnost". U 1987. godini pokrenut je kviz Ikarov let - poku¹aj da se obnovi ta vrsta programa. Na ¾alost, "zbog naèina pripreme emisije", kako je naznaèeno u izve¹taju redakcije, "primedbama kritike i javnosti nije se moglo udovoljiti". Urednik je bio Milo¹ Teodoroviæ. Redakcija je smatrala da je jedan od njenih najznaèajnijih rezultata emisija Video klub namenjena omladini. Uspehu Video kluba doprinele su novosti iz video produkcije, raritetni koncerti pop i rok muzike i ¹armantna i moderna inerpretacija...
11/0721h05>21h33 (0x00) ?srpSa svih meridijanaSingapur, grad-dr¾ava u jugoistoènoj Aziji, na jugu Malajskog poluostrva, najmanja je dr¾ava u jugoistoènoj Aziji. Singapur je, posle Japana, azijska zemlja sa najvi¹im ¾ivotnim standardom.srpSingapur, grad-dr¾ava u jugoistoènoj Aziji, na jugu Malajskog poluostrva, najmanja je dr¾ava u jugoistoènoj Aziji. Singapur je, posle Japana, azijska zemlja sa najvi¹im ¾ivotnim standardom. U Singapuru se Istok sastaje sa Zapadom i azijsko nasleðe prepliæe sa modernim. To parèe zemlje na kojoj ni¹ta ne raða pripada grupi Azijskih tigrova u kojoj su Hong Kong, Ju¾na Koreja i Kina. Istorijski gledano privreda u Singapuru bazirana je na bescarinskoj trgovini, u èemu svakako va¾nu ulogu igra i luka, jedna od najveæih na svetu. Iako je Singapur zemlja koju je moguæe obiæi za jedan dan, to ne utièe na njenu poziciju na listi najposeæenijih turistièkih destinacija. Pre vi¹e od èetiri decenije, ekipa Televizije Beograd posetila je Singapur. Kako su u to vreme izgledali luka i aerodrom Èengi (danas jedan od najlep¹ih na svetu), parkovi, indijska i kineska èetvrt...., mo¾ete videti u ovoj emisiji, serijala "Sa svih meridijana".
11/0721h33>22h02 (0x00) ?srpSa svih meridijanaVi¹i standard stanovni¹tva od sredine ¹ezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omoguæio je stanovnicima SFRJ èesta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa èak i u daleke destinacije.srpVi¹i standard stanovni¹tva od sredine ¹ezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omoguæio je stanovnicima SFRJ èesta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa èak i u daleke destinacije. Odgovor Televizije Beograd na takav trend je realizacija niza serijala putopisnih emisija, meðu kojima je i "Sa svih meridijana". Serijal je sniman i emitovan od 1973. do 1982. godine i iznedrio je 58 emisija. Sa ove istorijske distance zanimljivo je svedoèanstvo o geografskim i prirodnim odlikama podruèja koja se obilaze, njihovim stanovnicima i obièajima koje neguju. Posebna pa¾nja posveæena je dalekim destinacijama, zemljama Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Australije, meðu kojima dominiraju zemlje èlanice Nesvrstanih.
11/0722h02>22h27 (0x00) ?srpPortretiPortreti - serijal RTB sa vi¹edecenijskom tradicijom predstavljanja najznaèajnih liènosti koje su obele¾ile protekli vek zajednièke sudbine potonje podeljene dr¾ave.srpPortreti - serijal RTB sa vi¹edecenijskom tradicijom predstavljanja najznaèajnih liènosti koje su obele¾ile protekli vek zajednièke sudbine potonje podeljene dr¾ave.
11/0722h27>23h10 (0x00) ?srpDijapazonDijapazon" je ciklus emisija snimljenih od 1967. do 1970, scenariste i urednika Ildi Ivanji, snimatelja Tibora Zvezdaniæa i reditelja Mirjane Samard¾iæ.srpDijapazon" je ciklus emisija snimljenih od 1967. do 1970, scenariste i urednika Ildi Ivanji, snimatelja Tibora Zvezdaniæa i reditelja Mirjane Samard¾iæ.
11/0723h10>23h37 (0x00) ?srpKulturno-istorijski spomeniciU dokumentarnoj emisiji o srednjovekovnim manastirima i crkvama u Metohiji i na Kosovu prikazane su zadu¾bine srpskih vlastelina.srpU dokumentarnoj emisiji o srednjovekovnim manastirima i crkvama u Metohiji i na Kosovu prikazane su zadu¾bine srpskih vlastelina.
11/0723h37>23h41 (0x00) ?srpKorni Grupa - D¾um RamVratite se u sedamdesete i opustite se uz muziku popularne "Korni grupe".srpVratite se u sedamdesete i opustite se uz muziku popularne "Korni grupe".
11/0723h41>23h44 (0x00) ?srpKorni grupa - EtidaKorni grupa je spajajuæi rok, pop, klasiku i d¾ez brzo osvojila Jugoslaviju brojnim hitovima, a jedan od njih je Etida.srpKorni grupa je spajajuæi rok, pop, klasiku i d¾ez brzo osvojila Jugoslaviju brojnim hitovima, a jedan od njih je Etida.
11/0723h44>00h00 (0x00) ?srpMajstori nepredvidivog zanataPortret Rahele Ferari (1911 - 1994) skiciran je insertima iz predstava Jegor Bulièov, Arsenik i stare èipke, Slu¾avka, Lepeza ledi Vindermir i njenim izjavama, meðu kojima se izdvaja: "Da ¾ivim tim.srpPortret Rahele Ferari (1911 - 1994) skiciran je insertima iz predstava Jegor Bulièov, Arsenik i stare èipke, Slu¾avka, Lepeza ledi Vindermir i njenim izjavama, meðu kojima se izdvaja: "Da ¾ivim tim novim ¾ivotom, to je moj san... Da se sruèim na scenu i da krenem...".
11/0700h00>00h15 (0x00) ?srpJadranska ostrvaOva emisija posveæena je ostrvu Cres, koje je posle ostrva Hvar, najdu¾e i uz susedno ostrvo Krk najveæe hrvatsko ostrvo.srpOva emisija posveæena je ostrvu Cres, koje je posle ostrva Hvar, najdu¾e i uz susedno ostrvo Krk najveæe hrvatsko ostrvo.
11/0700h15>00h31 (0x00) ?srpJadranska ostrvaOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora.srpOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora. Ostrvo su jo¹ od najranijih dana naseljavali Japodi i Liburni, Rimljani, Goti i Sloveni. Sme¹teno u Kvarnerskom zalivu, najveæe je ostrvo Jadranskog mora, uokvireno manjim ostrvima, hridima i grebenima, ispresecano plodnim poljima, peæinama, zalivima, ¹ljunkovitim pla¾ama, jezerima i rekama.
11/0700h31>00h55 (0x00) ?srpKaravanOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre, vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca.srpOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre, vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske graðe RTB-a.
11/0700h55>01h21 (0x00) ?srpKaravanOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora.srpOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora. Ostrvo su jo¹ od najranijih dana naseljavali Japodi i Liburni, Rimljani, Goti i Sloveni. Sme¹teno u Kvarnerskom zalivu, najveæe je ostrvo Jadranskog mora, uokvireno manjim ostrvima, hridima i grebenima, ispresecano plodnim poljima, peæinama, zalivima, ¹ljunkovitim pla¾ama, jezerima i rekama. Najvi¹a taèka ostrva nalazi se na 569 metara nadmorske visine. Na ostrvu je veoma dobro razvijen turizam i to je glavna privredna grana na Krku. Od 1980. godine ostrvo Krk povezano je sa kopnom preko Titovog mosta du¾ine 1430 m èiji su radovi zapoèeli u julu 1976. sponzorstvom Josipa Broza Tita.
11/0701h21>02h10 (0x00) ?srpTi dani te godineEmisije dokumentarnog programa Filmska hronika, bave se va¾nim de¹avanjima u tada¹njoj SFRJ i svetu.srpEmisije dokumentarnog programa Filmska hronika, bave se va¾nim de¹avanjima u tada¹njoj SFRJ i svetu.
12/0702h10>03h05 (0x00) ?srpVreme televizijeSerija "Vreme televizije" prikazuje produkciju magazinskog programa od 1987. do 1990. godine.srpDevedeset sedma epizoda serije Vreme televizije odnosi se na taj ¾anr u programu Televizije Beograd od 1987. zakljuèno sa 1991. godinom. Redakcija magazinskog programa do 1990. godine delovala je u okviru ¹ireg Zabavno-rekreativnog programa, a potom je preimenovana u Redakciju kontakt programa u okviru novog, Umetnièko-zabavnog programa. U programskim dokumentima do 1990. godine kao osnovni zadatak magazinskog programa je podizanje nivoa zabave i, citiramo, "informativnost i ¾ivotnost". U 1987. godini pokrenut je kviz Ikarov let - poku¹aj da se obnovi ta vrsta programa. Na ¾alost, "zbog naèina pripreme emisije", kako je naznaèeno u izve¹taju redakcije, "primedbama kritike i javnosti nije se moglo udovoljiti". Urednik je bio Milo¹ Teodoroviæ. Redakcija je smatrala da je jedan od njenih najznaèajnijih rezultata emisija Video klub namenjena omladini. Uspehu Video kluba doprinele su novosti iz video produkcije, raritetni koncerti pop i rok muzike i ¹armantna i moderna inerpretacija...
12/0703h05>03h33 (0x00) ?srpSa svih meridijanaSingapur, grad-dr¾ava u jugoistoènoj Aziji, na jugu Malajskog poluostrva, najmanja je dr¾ava u jugoistoènoj Aziji. Singapur je, posle Japana, azijska zemlja sa najvi¹im ¾ivotnim standardom.srpSingapur, grad-dr¾ava u jugoistoènoj Aziji, na jugu Malajskog poluostrva, najmanja je dr¾ava u jugoistoènoj Aziji. Singapur je, posle Japana, azijska zemlja sa najvi¹im ¾ivotnim standardom. U Singapuru se Istok sastaje sa Zapadom i azijsko nasleðe prepliæe sa modernim. To parèe zemlje na kojoj ni¹ta ne raða pripada grupi Azijskih tigrova u kojoj su Hong Kong, Ju¾na Koreja i Kina. Istorijski gledano privreda u Singapuru bazirana je na bescarinskoj trgovini, u èemu svakako va¾nu ulogu igra i luka, jedna od najveæih na svetu. Iako je Singapur zemlja koju je moguæe obiæi za jedan dan, to ne utièe na njenu poziciju na listi najposeæenijih turistièkih destinacija. Pre vi¹e od èetiri decenije, ekipa Televizije Beograd posetila je Singapur. Kako su u to vreme izgledali luka i aerodrom Èengi (danas jedan od najlep¹ih na svetu), parkovi, indijska i kineska èetvrt...., mo¾ete videti u ovoj emisiji, serijala "Sa svih meridijana".
12/0703h33>04h02 (0x00) ?srpSa svih meridijanaVi¹i standard stanovni¹tva od sredine ¹ezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omoguæio je stanovnicima SFRJ èesta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa èak i u daleke destinacije.srpVi¹i standard stanovni¹tva od sredine ¹ezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omoguæio je stanovnicima SFRJ èesta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa èak i u daleke destinacije. Odgovor Televizije Beograd na takav trend je realizacija niza serijala putopisnih emisija, meðu kojima je i "Sa svih meridijana". Serijal je sniman i emitovan od 1973. do 1982. godine i iznedrio je 58 emisija. Sa ove istorijske distance zanimljivo je svedoèanstvo o geografskim i prirodnim odlikama podruèja koja se obilaze, njihovim stanovnicima i obièajima koje neguju. Posebna pa¾nja posveæena je dalekim destinacijama, zemljama Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Australije, meðu kojima dominiraju zemlje èlanice Nesvrstanih.
12/0704h02>04h27 (0x00) ?srpPortretiPortreti - serijal RTB sa vi¹edecenijskom tradicijom predstavljanja najznaèajnih liènosti koje su obele¾ile protekli vek zajednièke sudbine potonje podeljene dr¾ave.srpPortreti - serijal RTB sa vi¹edecenijskom tradicijom predstavljanja najznaèajnih liènosti koje su obele¾ile protekli vek zajednièke sudbine potonje podeljene dr¾ave.
12/0704h27>05h10 (0x00) ?srpDijapazonDijapazon" je ciklus emisija snimljenih od 1967. do 1970, scenariste i urednika Ildi Ivanji, snimatelja Tibora Zvezdaniæa i reditelja Mirjane Samard¾iæ.srpDijapazon" je ciklus emisija snimljenih od 1967. do 1970, scenariste i urednika Ildi Ivanji, snimatelja Tibora Zvezdaniæa i reditelja Mirjane Samard¾iæ.
12/0705h10>05h37 (0x00) ?srpSvedoci vekovaU dokumentarnoj emisiji o srednjovekovnim manastirima i crkvama u Metohiji i na Kosovu prikazane su zadu¾bine srpskih vlastelina.srpU dokumentarnoj emisiji o srednjovekovnim manastirima i crkvama u Metohiji i na Kosovu prikazane su zadu¾bine srpskih vlastelina.
12/0705h37>05h41 (0x00) ?srpKorni Grupa - D¾um RamVratite se u sedamdesete i opustite se uz muziku popularne "Korni grupe".srpVratite se u sedamdesete i opustite se uz muziku popularne "Korni grupe".
12/0705h41>05h44 (0x00) ?srpKorni grupa - EtidaKorni grupa je spajajuæi rok, pop, klasiku i d¾ez brzo osvojila Jugoslaviju brojnim hitovima, a jedan od njih je Etida.srpKorni grupa je spajajuæi rok, pop, klasiku i d¾ez brzo osvojila Jugoslaviju brojnim hitovima, a jedan od njih je Etida.
12/0705h44>06h00 (0x00) ?srpMajstori nepredvidivog zanataPortret Rahele Ferari (1911 - 1994) skiciran je insertima iz predstava Jegor Bulièov, Arsenik i stare èipke, Slu¾avka, Lepeza ledi Vindermir i njenim izjavama, meðu kojima se izdvaja: "Da ¾ivim tim.srpPortret Rahele Ferari (1911 - 1994) skiciran je insertima iz predstava Jegor Bulièov, Arsenik i stare èipke, Slu¾avka, Lepeza ledi Vindermir i njenim izjavama, meðu kojima se izdvaja: "Da ¾ivim tim novim ¾ivotom, to je moj san... Da se sruèim na scenu i da krenem...".
12/0706h00>06h15 (0x00) ?srpJadranska ostrvaOva emisija posveæena je ostrvu Cres, koje je posle ostrva Hvar, najdu¾e i uz susedno ostrvo Krk najveæe hrvatsko ostrvo.srpOva emisija posveæena je ostrvu Cres, koje je posle ostrva Hvar, najdu¾e i uz susedno ostrvo Krk najveæe hrvatsko ostrvo.
12/0706h15>06h31 (0x00) ?srpJadranska ostrvaOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora.srpOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora. Ostrvo su jo¹ od najranijih dana naseljavali Japodi i Liburni, Rimljani, Goti i Sloveni. Sme¹teno u Kvarnerskom zalivu, najveæe je ostrvo Jadranskog mora, uokvireno manjim ostrvima, hridima i grebenima, ispresecano plodnim poljima, peæinama, zalivima, ¹ljunkovitim pla¾ama, jezerima i rekama.
12/0706h31>06h55 (0x00) ?srpKaravanOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre, vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca.srpOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre, vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske graðe RTB-a.
12/0706h55>07h21 (0x00) ?srpKaravanOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora.srpOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora. Ostrvo su jo¹ od najranijih dana naseljavali Japodi i Liburni, Rimljani, Goti i Sloveni. Sme¹teno u Kvarnerskom zalivu, najveæe je ostrvo Jadranskog mora, uokvireno manjim ostrvima, hridima i grebenima, ispresecano plodnim poljima, peæinama, zalivima, ¹ljunkovitim pla¾ama, jezerima i rekama. Najvi¹a taèka ostrva nalazi se na 569 metara nadmorske visine. Na ostrvu je veoma dobro razvijen turizam i to je glavna privredna grana na Krku. Od 1980. godine ostrvo Krk povezano je sa kopnom preko Titovog mosta du¾ine 1430 m èiji su radovi zapoèeli u julu 1976. sponzorstvom Josipa Broza Tita.
12/0707h21>08h10 (0x00) ?srpTi dani te godineEmisije dokumentarnog programa Filmska hronika, bave se va¾nim de¹avanjima u tada¹njoj SFRJ i svetu.srpEmisije dokumentarnog programa Filmska hronika, bave se va¾nim de¹avanjima u tada¹njoj SFRJ i svetu.
12/0708h10>09h05 (0x00) ?srpVreme televizijeSerija "Vreme televizije" prikazuje produkciju magazinskog programa od 1987. do 1990. godine.srpDevedeset sedma epizoda serije Vreme televizije odnosi se na taj ¾anr u programu Televizije Beograd od 1987. zakljuèno sa 1991. godinom. Redakcija magazinskog programa do 1990. godine delovala je u okviru ¹ireg Zabavno-rekreativnog programa, a potom je preimenovana u Redakciju kontakt programa u okviru novog, Umetnièko-zabavnog programa. U programskim dokumentima do 1990. godine kao osnovni zadatak magazinskog programa je podizanje nivoa zabave i, citiramo, "informativnost i ¾ivotnost". U 1987. godini pokrenut je kviz Ikarov let - poku¹aj da se obnovi ta vrsta programa. Na ¾alost, "zbog naèina pripreme emisije", kako je naznaèeno u izve¹taju redakcije, "primedbama kritike i javnosti nije se moglo udovoljiti". Urednik je bio Milo¹ Teodoroviæ. Redakcija je smatrala da je jedan od njenih najznaèajnijih rezultata emisija Video klub namenjena omladini. Uspehu Video kluba doprinele su novosti iz video produkcije, raritetni koncerti pop i rok muzike i ¹armantna i moderna inerpretacija...
12/0709h05>09h33 (0x00) ?srpSa svih meridijanaSingapur, grad-dr¾ava u jugoistoènoj Aziji, na jugu Malajskog poluostrva, najmanja je dr¾ava u jugoistoènoj Aziji. Singapur je, posle Japana, azijska zemlja sa najvi¹im ¾ivotnim standardom.srpSingapur, grad-dr¾ava u jugoistoènoj Aziji, na jugu Malajskog poluostrva, najmanja je dr¾ava u jugoistoènoj Aziji. Singapur je, posle Japana, azijska zemlja sa najvi¹im ¾ivotnim standardom. U Singapuru se Istok sastaje sa Zapadom i azijsko nasleðe prepliæe sa modernim. To parèe zemlje na kojoj ni¹ta ne raða pripada grupi Azijskih tigrova u kojoj su Hong Kong, Ju¾na Koreja i Kina. Istorijski gledano privreda u Singapuru bazirana je na bescarinskoj trgovini, u èemu svakako va¾nu ulogu igra i luka, jedna od najveæih na svetu. Iako je Singapur zemlja koju je moguæe obiæi za jedan dan, to ne utièe na njenu poziciju na listi najposeæenijih turistièkih destinacija. Pre vi¹e od èetiri decenije, ekipa Televizije Beograd posetila je Singapur. Kako su u to vreme izgledali luka i aerodrom Èengi (danas jedan od najlep¹ih na svetu), parkovi, indijska i kineska èetvrt...., mo¾ete videti u ovoj emisiji, serijala "Sa svih meridijana".
12/0709h33>10h02 (0x00) ?srpSa svih meridijanaVi¹i standard stanovni¹tva od sredine ¹ezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omoguæio je stanovnicima SFRJ èesta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa èak i u daleke destinacije.srpVi¹i standard stanovni¹tva od sredine ¹ezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omoguæio je stanovnicima SFRJ èesta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa èak i u daleke destinacije. Odgovor Televizije Beograd na takav trend je realizacija niza serijala putopisnih emisija, meðu kojima je i "Sa svih meridijana". Serijal je sniman i emitovan od 1973. do 1982. godine i iznedrio je 58 emisija. Sa ove istorijske distance zanimljivo je svedoèanstvo o geografskim i prirodnim odlikama podruèja koja se obilaze, njihovim stanovnicima i obièajima koje neguju. Posebna pa¾nja posveæena je dalekim destinacijama, zemljama Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Australije, meðu kojima dominiraju zemlje èlanice Nesvrstanih.
12/0710h02>10h27 (0x00) ?srpPortretiPortreti - serijal RTB sa vi¹edecenijskom tradicijom predstavljanja najznaèajnih liènosti koje su obele¾ile protekli vek zajednièke sudbine potonje podeljene dr¾ave.srpPortreti - serijal RTB sa vi¹edecenijskom tradicijom predstavljanja najznaèajnih liènosti koje su obele¾ile protekli vek zajednièke sudbine potonje podeljene dr¾ave.
12/0710h27>11h10 (0x00) ?srpDijapazonDijapazon" je ciklus emisija snimljenih od 1967. do 1970, scenariste i urednika Ildi Ivanji, snimatelja Tibora Zvezdaniæa i reditelja Mirjane Samard¾iæ.srpDijapazon" je ciklus emisija snimljenih od 1967. do 1970, scenariste i urednika Ildi Ivanji, snimatelja Tibora Zvezdaniæa i reditelja Mirjane Samard¾iæ.
12/0711h10>11h37 (0x00) ?srpKulturno-istorijski spomeniciU dokumentarnoj emisiji o srednjovekovnim manastirima i crkvama u Metohiji i na Kosovu prikazane su zadu¾bine srpskih vlastelina.srpU dokumentarnoj emisiji o srednjovekovnim manastirima i crkvama u Metohiji i na Kosovu prikazane su zadu¾bine srpskih vlastelina.
12/0711h37>11h41 (0x00) ?srpKorni Grupa - D¾um RamVratite se u sedamdesete i opustite se uz muziku popularne "Korni grupe".srpVratite se u sedamdesete i opustite se uz muziku popularne "Korni grupe".
12/0711h41>11h44 (0x00) ?srpKorni grupa - EtidaKorni grupa je spajajuæi rok, pop, klasiku i d¾ez brzo osvojila Jugoslaviju brojnim hitovima, a jedan od njih je Etida.srpKorni grupa je spajajuæi rok, pop, klasiku i d¾ez brzo osvojila Jugoslaviju brojnim hitovima, a jedan od njih je Etida.
12/0711h44>12h00 (0x00) ?srpMajstori nepredvidivog zanataPortret Rahele Ferari (1911 - 1994) skiciran je insertima iz predstava Jegor Bulièov, Arsenik i stare èipke, Slu¾avka, Lepeza ledi Vindermir i njenim izjavama, meðu kojima se izdvaja: "Da ¾ivim tim.srpPortret Rahele Ferari (1911 - 1994) skiciran je insertima iz predstava Jegor Bulièov, Arsenik i stare èipke, Slu¾avka, Lepeza ledi Vindermir i njenim izjavama, meðu kojima se izdvaja: "Da ¾ivim tim novim ¾ivotom, to je moj san... Da se sruèim na scenu i da krenem...".
12/0712h00>12h15 (0x00) ?srpJadranska ostrvaOva emisija posveæena je ostrvu Cres, koje je posle ostrva Hvar, najdu¾e i uz susedno ostrvo Krk najveæe hrvatsko ostrvo.srpOva emisija posveæena je ostrvu Cres, koje je posle ostrva Hvar, najdu¾e i uz susedno ostrvo Krk najveæe hrvatsko ostrvo.
12/0712h15>12h31 (0x00) ?srpJadranska ostrvaOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora.srpOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora. Ostrvo su jo¹ od najranijih dana naseljavali Japodi i Liburni, Rimljani, Goti i Sloveni. Sme¹teno u Kvarnerskom zalivu, najveæe je ostrvo Jadranskog mora, uokvireno manjim ostrvima, hridima i grebenima, ispresecano plodnim poljima, peæinama, zalivima, ¹ljunkovitim pla¾ama, jezerima i rekama.
12/0712h31>12h55 (0x00) ?srpKaravanOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre, vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca.srpOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre, vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske graðe RTB-a.
12/0712h55>13h21 (0x00) ?srpKaravanOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora.srpOstrvo Krk, je pored Cresa jedan od najveæih bisera Jadranskog mora. Ime Zlatno ostrvo (Insula Aurea) je dobilo jo¹ u antièko doba, zahvaljujuæi bogatstvu zemlje i mora. Ostrvo su jo¹ od najranijih dana naseljavali Japodi i Liburni, Rimljani, Goti i Sloveni. Sme¹teno u Kvarnerskom zalivu, najveæe je ostrvo Jadranskog mora, uokvireno manjim ostrvima, hridima i grebenima, ispresecano plodnim poljima, peæinama, zalivima, ¹ljunkovitim pla¾ama, jezerima i rekama. Najvi¹a taèka ostrva nalazi se na 569 metara nadmorske visine. Na ostrvu je veoma dobro razvijen turizam i to je glavna privredna grana na Krku. Od 1980. godine ostrvo Krk povezano je sa kopnom preko Titovog mosta du¾ine 1430 m èiji su radovi zapoèeli u julu 1976. sponzorstvom Josipa Broza Tita.
12/0713h21>14h10 (0x00) ?srpTi dani te godineEmisije dokumentarnog programa Filmska hronika, bave se va¾nim de¹avanjima u tada¹njoj SFRJ i svetu.srpEmisije dokumentarnog programa Filmska hronika, bave se va¾nim de¹avanjima u tada¹njoj SFRJ i svetu.
12/0714h10>15h05 (0x00) ?srpVreme televizijeSerija "Vreme televizije" prikazuje produkciju magazinskog programa od 1987. do 1990. godine.srpDevedeset sedma epizoda serije Vreme televizije odnosi se na taj ¾anr u programu Televizije Beograd od 1987. zakljuèno sa 1991. godinom. Redakcija magazinskog programa do 1990. godine delovala je u okviru ¹ireg Zabavno-rekreativnog programa, a potom je preimenovana u Redakciju kontakt programa u okviru novog, Umetnièko-zabavnog programa. U programskim dokumentima do 1990. godine kao osnovni zadatak magazinskog programa je podizanje nivoa zabave i, citiramo, "informativnost i ¾ivotnost". U 1987. godini pokrenut je kviz Ikarov let - poku¹aj da se obnovi ta vrsta programa. Na ¾alost, "zbog naèina pripreme emisije", kako je naznaèeno u izve¹taju redakcije, "primedbama kritike i javnosti nije se moglo udovoljiti". Urednik je bio Milo¹ Teodoroviæ. Redakcija je smatrala da je jedan od njenih najznaèajnijih rezultata emisija Video klub namenjena omladini. Uspehu Video kluba doprinele su novosti iz video produkcije, raritetni koncerti pop i rok muzike i ¹armantna i moderna inerpretacija...
12/0715h05>15h33 (0x00) ?srpSa svih meridijanaSingapur, grad-dr¾ava u jugoistoènoj Aziji, na jugu Malajskog poluostrva, najmanja je dr¾ava u jugoistoènoj Aziji. Singapur je, posle Japana, azijska zemlja sa najvi¹im ¾ivotnim standardom.srpSingapur, grad-dr¾ava u jugoistoènoj Aziji, na jugu Malajskog poluostrva, najmanja je dr¾ava u jugoistoènoj Aziji. Singapur je, posle Japana, azijska zemlja sa najvi¹im ¾ivotnim standardom. U Singapuru se Istok sastaje sa Zapadom i azijsko nasleðe prepliæe sa modernim. To parèe zemlje na kojoj ni¹ta ne raða pripada grupi Azijskih tigrova u kojoj su Hong Kong, Ju¾na Koreja i Kina. Istorijski gledano privreda u Singapuru bazirana je na bescarinskoj trgovini, u èemu svakako va¾nu ulogu igra i luka, jedna od najveæih na svetu. Iako je Singapur zemlja koju je moguæe obiæi za jedan dan, to ne utièe na njenu poziciju na listi najposeæenijih turistièkih destinacija. Pre vi¹e od èetiri decenije, ekipa Televizije Beograd posetila je Singapur. Kako su u to vreme izgledali luka i aerodrom Èengi (danas jedan od najlep¹ih na svetu), parkovi, indijska i kineska èetvrt...., mo¾ete videti u ovoj emisiji, serijala "Sa svih meridijana".
12/0715h33>16h02 (0x00) ?srpSa svih meridijanaVi¹i standard stanovni¹tva od sredine ¹ezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omoguæio je stanovnicima SFRJ èesta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa èak i u daleke destinacije.srpVi¹i standard stanovni¹tva od sredine ¹ezdesetih do osamdesetih godina 20. veka omoguæio je stanovnicima SFRJ èesta putovanja po zemlji i inostranstvu, pa èak i u daleke destinacije. Odgovor Televizije Beograd na takav trend je realizacija niza serijala putopisnih emisija, meðu kojima je i "Sa svih meridijana". Serijal je sniman i emitovan od 1973. do 1982. godine i iznedrio je 58 emisija. Sa ove istorijske distance zanimljivo je svedoèanstvo o geografskim i prirodnim odlikama podruèja koja se obilaze, njihovim stanovnicima i obièajima koje neguju. Posebna pa¾nja posveæena je dalekim destinacijama, zemljama Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Australije, meðu kojima dominiraju zemlje èlanice Nesvrstanih.
12/0716h02>16h27 (0x00) ?srpPortretiPortreti - serijal RTB sa vi¹edecenijskom tradicijom predstavljanja najznaèajnih liènosti koje su obele¾ile protekli vek zajednièke sudbine potonje podeljene dr¾ave.srpPortreti - serijal RTB sa vi¹edecenijskom tradicijom predstavljanja najznaèajnih liènosti koje su obele¾ile protekli vek zajednièke sudbine potonje podeljene dr¾ave.
12/0716h27>17h10 (0x00) ?srpDijapazonDijapazon" je ciklus emisija snimljenih od 1967. do 1970, scenariste i urednika Ildi Ivanji, snimatelja Tibora Zvezdaniæa i reditelja Mirjane Samard¾iæ.srpDijapazon" je ciklus emisija snimljenih od 1967. do 1970, scenariste i urednika Ildi Ivanji, snimatelja Tibora Zvezdaniæa i reditelja Mirjane Samard¾iæ.
12/0717h10>17h37 (0x00) ?srpKulturno-istorijski spomeniciU dokumentarnoj emisiji o srednjovekovnim manastirima i crkvama u Metohiji i na Kosovu prikazane su zadu¾bine srpskih vlastelina.srpU dokumentarnoj emisiji o srednjovekovnim manastirima i crkvama u Metohiji i na Kosovu prikazane su zadu¾bine srpskih vlastelina.
12/0717h37>17h41 (0x00) ?srpKorni Grupa - D¾um RamVratite se u sedamdesete i opustite se uz muziku popularne "Korni grupe".srpVratite se u sedamdesete i opustite se uz muziku popularne "Korni grupe".
12/0717h41>17h44 (0x00) ?srpKorni grupa - EtidaKorni grupa je spajajuæi rok, pop, klasiku i d¾ez brzo osvojila Jugoslaviju brojnim hitovima, a jedan od njih je Etida.srpKorni grupa je spajajuæi rok, pop, klasiku i d¾ez brzo osvojila Jugoslaviju brojnim hitovima, a jedan od njih je Etida.
12/0717h44>18h00 (0x00) ?srpMajstori nepredvidivog zanataPortret Rahele Ferari (1911 - 1994) skiciran je insertima iz predstava Jegor Bulièov, Arsenik i stare èipke, Slu¾avka, Lepeza ledi Vindermir i njenim izjavama, meðu kojima se izdvaja: "Da ¾ivim tim.srpPortret Rahele Ferari (1911 - 1994) skiciran je insertima iz predstava Jegor Bulièov, Arsenik i stare èipke, Slu¾avka, Lepeza ledi Vindermir i njenim izjavama, meðu kojima se izdvaja: "Da ¾ivim tim novim ¾ivotom, to je moj san... Da se sruèim na scenu i da krenem...".
12/0718h00>18h28 (0x00) ?srpKaravanPrvi deo diptiha posveæen istoriji, arhitekturi i lepotama Ohrida. Velièanstvena zdanja crkava Sv. Sofije, Sv. Klimenta i manastira Sv.srpPrvi deo diptiha posveæen istoriji, arhitekturi i lepotama Ohrida. Velièanstvena zdanja crkava Sv. Sofije, Sv. Klimenta i manastira Sv. Nauma i njihova unutra¹njost otkrivaju velièanstveno fresko slikarstvo cvetnog perioda vizantijske kulture. Pored te lepote, kameri Karavana neæe promaæi ni svakodnevni ¾ivot kraj jezera - naizgled idilièan ¾ivot ohridskih ribara.
12/0718h28>18h58 (0x00) ?srpKaravanNastavak pripovesti o Ohridu dovodi nas i u okolinu grada, na same obale i litice ovog jezera.srpNastavak pripovesti o Ohridu dovodi nas i u okolinu grada, na same obale i litice ovog jezera. Ohrida obiluje mnogim tajnama: neke od njih su sakrivene u zaboravljenim spisima, neke u kamenu, dok neke, pak, u obièajima. Zbog toga je potrebno napustiti u¾e jezgro grada i prepustiti se autentiènom terenu i ljudima.
12/0718h58>19h14 (0x00) ?srpJadranska ostrvaOstrvo Pag (Hrvatska) je ostrvo u severnom Jadranu i od svih hrvatskih ostrva ima najdu¾u obalu.srpOstrvo Pag (Hrvatska) je ostrvo u severnom Jadranu i od svih hrvatskih ostrva ima najdu¾u obalu. Ostrvo Pag upoznajemo kroz prièu pastira Ante ©abaliæa koji u kr¹nim i kamenitim predelima ostrva gaji ovce i pravi sir na naèin svojih predaka. Tu su i slike svega onoga po èemu je Pag poznat - pa¹ka èipka i tradicionalni karneval.
12/0719h14>19h29 (0x00) ?srpJadranska ostrvaOd prvih svetionika koje su gradili Egipæani, meðu kojima je èuveni Faros u Aleksandriji koji spada meðu Sedam svetskih èuda starog sveta, pa do danas, svetionici su kao jarboli koji izranjaju iz.srpOd prvih svetionika koje su gradili Egipæani, meðu kojima je èuveni Faros u Aleksandriji koji spada meðu Sedam svetskih èuda starog sveta, pa do danas, svetionici su kao jarboli koji izranjaju iz kamene palube. Ova emisija serijala "Jadranska ostrva" govori o tim èuvarima moreplovaca i brodova, kroz prièu o ¾ivotu stanovnika jednog svetionika.
12/0719h29>19h59 (0x00) ?srpRuski beli neimariSerijal urednika i reditelja Dragana M. Æirjaniæa, predstavlja liènosti i dela ruskih arhitekata koji su posle Oktobarske revolucije stigli u Srbiju i tu stvarali.srpSerijal urednika i reditelja Dragana M. Æirjaniæa, predstavlja liènosti i dela ruskih arhitekata koji su posle Oktobarske revolucije stigli u Srbiju i tu stvarali.
12/0719h59>20h29 (0x00) ?srpRuski beli neimariMeðu brojnim ruskim arhitektama koji su posle Oktobarske revolucije do¹li u Srbiju i Beograd na¹li su se i Vasilij Androsov, Viktor Lukomski, Petar Anagnoti...srpMeðu brojnim ruskim arhitektama koji su posle Oktobarske revolucije do¹li u Srbiju i Beograd na¹li su se i Vasilij Androsov, Viktor Lukomski, Petar Anagnoti...
12/0720h29>21h28 (0x00) ?srpVreme televizijeOva epizoda serije "Vreme televizije" govori o prvom danu emitovanja probnog programa Televizije Beograd, o prenosu sveèanog otvaranja Beogradskog sajma i prvom televizijskom Dnevniku.srpProgram je poèeo telopom: Studio Beograd eksperimentalni program, saèinjen od fotografije Svetislava Èortomiæa U¹æe Save u Dunav i deo Kalemegdana sa Pobednikom; muzike Mihovila Logara i teksta Pesme Beogradu Tanasija Mladenoviæa. Evo samo nekoliko naslova iz internih i javnih glasila o tom prvom danu emitovanja televizijskog programa u Srbiji: "Kroz ekran svet", "Predlog za uvoðenje TV prijemnika u stanovima drugova.Edvarda Kardelja, Aleksandra Rankoviæa, Petra Stamboliæa", "Beogradska televizija emitovaæe danas svoj prvi program", "Televizija na ulicama Beograda", "Avgust 23. avgust 1958", "Sveèano otvoren Beogradski sajam", "Prenos sa utakmice Partizan-Honved", "Oèi sveta"...
12/0721h28>21h52 (0x00) ?srpArsen Dediæ - MitologijaU emisiji "Mitologija", realizovanoj 1971. godine, Arsen Dediæ obja¹njava kako nastaje pesma.srpU emisiji "Mitologija", realizovanoj 1971. godine, Arsen Dediæ obja¹njava kako nastaje pesma. On govori o tome da postoje tri osnovna naèina za nastanak pesme i bez obzira koji od njih upotrebimo, najva¾nije je da se postigne harmonija izmeðu muzike i teksta. Arsen Dediæ to pokazuje i prektièno u emisiji.
12/0721h52>22h48 (0x00) ?srpOliver Mandiæ - Beograd noæuNaizgled obièna beogradska noæ, ostavljeni mladiæ i njegov odlazak u nestvarni svet, iz èega ga vraæa nova ljubav.srpNaizgled obièna beogradska noæ, ostavljeni mladiæ i njegov odlazak u nestvarni svet, iz èega ga vraæa nova ljubav.
12/0722h48>23h46 (0x00) ?srpPogled u muzikuRanko Munitiæ , jugoslovenski kritièar, istorièar i teoretièar filma.srpRanko Munitiæ (Zagreb, 3. april 1943 - Beograd, 28. mart 2009), jugoslovenski kritièar, istorièar i teoretièar filma. Pogled u muziku: Ranko Munitiæ - u ovoj emisiji popularne serije, koja je nekoliko sezona bila na programu Televizije Beograd, gost je filmski kritièar i publicista Ranko Munitiæ koji govori o ulozi muzike u njegovom ¾ivotu, o kvalitetnoj muzici, uticaju kièa na umetnost, o muzici u filmu, o Zaratrustri, iskrenosti i blefiranju u muzici, o dva Johana (Bah i ©traus), Mocartu, Puèiniju, Verdiju. Muzici kao umetnosti koja nema definiciju. Slede zatim muzièke partije: arija iz Puèinijeve Turandot, solista Luèano Pavaroti; arija iz Vagnerove opere Valkire, solista Peter Zajfert; Muzièka ¾rtva J. S. Baha; Saloma Riharda ©trausa, solistkinja Tereza Stratas; numera Majlsa Dejvisa sa koncerta u Domu omladine u Beogradu. Ranko Munitiæ je autor vi¹e scenarija za crtane filmove,snimio je nekoliko dokumentaraca, zatim seriju televizijskih portreta 20 domaæih sineasta i 80...
12/0723h46>23h54 (0x00) ?srpIza naslovaIgrano-dokumentarna serija koja otkriva ¹ta se krije iza naslova nekog muzièkog dela i koliko je svet klasiène muzike zabavan i uzbudljiv.srpIgrano-dokumentarna serija koja otkriva ¹ta se krije iza naslova nekog muzièkog dela i koliko je svet klasiène muzike zabavan i uzbudljiv.
12/0723h54>00h00 (0x00) ?srpArhivske minijatureU ovoj kratkoj formi upoznajte razlièite znamenitosti, ljude i manifestacije.srpU ovoj kratkoj formi upoznajte razlièite znamenitosti, ljude i manifestacije.
12/0700h00>00h28 (0x00) ?srpKaravanPrvi deo diptiha posveæen istoriji, arhitekturi i lepotama Ohrida. Velièanstvena zdanja crkava Sv. Sofije, Sv. Klimenta i manastira Sv.srpPrvi deo diptiha posveæen istoriji, arhitekturi i lepotama Ohrida. Velièanstvena zdanja crkava Sv. Sofije, Sv. Klimenta i manastira Sv. Nauma i njihova unutra¹njost otkrivaju velièanstveno fresko slikarstvo cvetnog perioda vizantijske kulture. Pored te lepote, kameri Karavana neæe promaæi ni svakodnevni ¾ivot kraj jezera - naizgled idilièan ¾ivot ohridskih ribara.
12/0700h28>00h58 (0x00) ?srpKaravanNastavak pripovesti o Ohridu dovodi nas i u okolinu grada, na same obale i litice ovog jezera.srpNastavak pripovesti o Ohridu dovodi nas i u okolinu grada, na same obale i litice ovog jezera. Ohrida obiluje mnogim tajnama: neke od njih su sakrivene u zaboravljenim spisima, neke u kamenu, dok neke, pak, u obièajima. Zbog toga je potrebno napustiti u¾e jezgro grada i prepustiti se autentiènom terenu i ljudima.
12/0700h58>01h14 (0x00) ?srpJadranska ostrvaOstrvo Pag (Hrvatska) je ostrvo u severnom Jadranu i od svih hrvatskih ostrva ima najdu¾u obalu.srpOstrvo Pag (Hrvatska) je ostrvo u severnom Jadranu i od svih hrvatskih ostrva ima najdu¾u obalu. Ostrvo Pag upoznajemo kroz prièu pastira Ante ©abaliæa koji u kr¹nim i kamenitim predelima ostrva gaji ovce i pravi sir na naèin svojih predaka. Tu su i slike svega onoga po èemu je Pag poznat - pa¹ka èipka i tradicionalni karneval.
12/0701h14>01h29 (0x00) ?srpJadranska ostrvaOd prvih svetionika koje su gradili Egipæani, meðu kojima je èuveni Faros u Aleksandriji koji spada meðu Sedam svetskih èuda starog sveta, pa do danas, svetionici su kao jarboli koji izranjaju iz.srpOd prvih svetionika koje su gradili Egipæani, meðu kojima je èuveni Faros u Aleksandriji koji spada meðu Sedam svetskih èuda starog sveta, pa do danas, svetionici su kao jarboli koji izranjaju iz kamene palube. Ova emisija serijala "Jadranska ostrva" govori o tim èuvarima moreplovaca i brodova, kroz prièu o ¾ivotu stanovnika jednog svetionika.
12/0701h29>01h59 (0x00) ?srpRuski beli neimariSerijal urednika i reditelja Dragana M. Æirjaniæa, predstavlja liènosti i dela ruskih arhitekata koji su posle Oktobarske revolucije stigli u Srbiju i tu stvarali.srpSerijal urednika i reditelja Dragana M. Æirjaniæa, predstavlja liènosti i dela ruskih arhitekata koji su posle Oktobarske revolucije stigli u Srbiju i tu stvarali.
12/0701h59>02h29 (0x00) ?srpRuski beli neimariMeðu brojnim ruskim arhitektama koji su posle Oktobarske revolucije do¹li u Srbiju i Beograd na¹li su se i Vasilij Androsov, Viktor Lukomski, Petar Anagnoti...srpMeðu brojnim ruskim arhitektama koji su posle Oktobarske revolucije do¹li u Srbiju i Beograd na¹li su se i Vasilij Androsov, Viktor Lukomski, Petar Anagnoti...