Scan date : 07/07/2025 20:03
DayHourType Event Name LangEvent nameShort EventExtended LangExtended Event
07/0708h25>08h53 (0x00) ?srpHumanizam svakodneviceDokumentarna emisija o obiènim ljudima razlièitog ¾ivotnog doba i razlièitih zanimanja. Autori prikazuju svakodnevne aktivnosti i izazove sa kojima se ti ljudi suoèavaju.srpDokumentarna emisija o obiènim ljudima razlièitog ¾ivotnog doba i razlièitih zanimanja. Autori prikazuju svakodnevne aktivnosti i izazove sa kojima se ti ljudi suoèavaju.
07/0708h53>09h19 (0x00) ?srpOdiseja miraEmisija prati genezu sukoba sa SSSR-om 1948. godine.srpEmisija prati genezu sukoba sa SSSR - om 1948. godine. Prikazani su incidenti na granicama sa Grèkom i Italijom, izgradnja pruga Brèko - Banoviæ i ©amac - Sarajevo, autoputa Bratstvo - Jedinstvo, saradnja sa socijalistièkim liderima i potpisivanje saveza sa Staljinom 1945. u Moskvi. Politièki napad Informbiroa odbaèen je na Petom kongresu KPJ u Beogradu. Usledili su pritisci: ekonomska blokada, propagandni i ¹pijunski rat, ubistva granièara, Staljinov obraèun sa socijalistima u Èehoslovaèkoj i Maðarskoj. Uvodi se samoupravljanje i stvara Prvi radnièki savet 31. decembra 1949. u fabrici cementa Prvoborac u Solinu kod Splita. Normalizacija odnosa nastupa nakon posete Hru¹èova Beogradu 2. juna 1955. i potpisivanja Beogradske deklaracije, a potom i Moskovske, za vreme posete Tita SSSR - u 1956. godine.
07/0709h19>09h55 (0x00) ?srpPobedniciGeorgij Konstantinoviè ®ukov (1896-1974), sovjetski vojskovoða i mar¹al Sovjetskog Saveza .srpIstoriju pi¹u pobednici, napisao je jednom srpski knji¾evnik Danilo Ki¹. A ®ukov u ruskoj istoriji, opravdano zauzima mesto pobednika. Bio je jedan od najuspe¹nijih komandanata u Drugom svetskom ratu. Pod njegovom komandom, Crvena armija je izvojevala va¾ne pobede u bitkama za Moskvu, Staljingrad i Lenjingrad. Kruna njegove borbe u Drugom svetskom ratu, u kojem je, za sopstvenu i slobodu celog sveta, 20 miliona Rusa dalo svoje ¾ivote, bila je ofanziva na Nemaèku i okupacija Belrina u aprilu 1945. godine. U emisiji TV Beograd iz 1985. èuæete prièu o vojskovoði koji se nikada nije ¹kolovao za vojnika, ali su njegova èelièna volja, inteligencija i upornost rezultirali impozantnom vojnom karijerom ovenèanom brojnim pobedama i odlikovanjima.
07/0709h55>10h41 (0x00) ?srpIzvesna pitanjaU Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, Izvesna pitanja - Reporta¾a snimljena u SANU poèinje pristupnim besedama novoizabranih èlanova Dragoslava Mihailoviæa i Predraga Palavestre, zatim slede.srpU Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, Izvesna pitanja - Reporta¾a snimljena u SANU poèinje pristupnim besedama novoizabranih èlanova Dragoslava Mihailoviæa i Predraga Palavestre, zatim slede razgovori novinarke Du¹ke Vrhovac Pantoviæ sa akademicima. Ovo je, navodi autorka, prvi put da je data saglasnost da TV kamere mogu da obiðu sve prostore akademije da bi se snimila reporta¾a o SANU, pa je u samoj instituciji u tom smislu bilo je dosta opreznosti.
07/0710h41>11h31 (0x00) ?srpDrugi vek"Drugi vek" je emisija o filmu.srp"Drugi vek" je emisija o filmu.
07/0711h31>12h00 (0x00) ?srpSvedoci vekovaEmisije su pripremane i snimane u vremenskom rasponu izmeðu 1991. i 1996. godine i emitovane su u okviru serije Svedoci vekova.srpEmisije su pripremane i snimane u vremenskom rasponu izmeðu 1991. i 1996. godine i emitovane su u okviru serije Svedoci vekova. Veæina epizoda, buduæi i dalje pohranjena na filmskim trakama, zahteva laboratorijsku obradu i presnimavanje na digitilni nosaè. Ovim procesom otvoriæe se moguænost da se publika podseti na epizode, poprilièno zaboravljene, a koje, meðutim, predstavljaju sasvim zrelu i mo¾da jednu od najreprezentativnijih faza obrazovnog dokumentarizma Radio-televizije Beograd. Naime, svaki lokalitet du¾ staza velikih seoba municiozno je obraðen. Detaljni pristup arhitekturi hramova, ikonografiji, istorijskom kontekstu, kao i nemali prostor posveæen slikarima i zografima, jeste osnovna odlika ovog dela serijala koji je danas i sam svojevrsno svedoèanstvo o baroku u Srba.
07/0712h00>12h30 (0x00) ?srpKrajem nedeljeEmisija "Krajem nedelje" donosi razgovore sa zanimljivim sagovornicima i priloge posveæene razlièitim temama.srpEmisija "Krajem nedelje" donosi razgovore sa zanimljivim sagovornicima i priloge posveæene razlièitim temama.
07/0712h30>12h54 (0x00) ?srpSrpske sportske legendeÐorðe Peri¹iæ, proslavljeni vaterpolo reprezentativac, legenda ovog sporta, uèesnik èak tri Olimpijade u Rimu, Meksiko Sitiju, Minhenu. Osvajaè zlata na Olimpijadi 1988. godine.srpÐorðe Peri¹iæ, proslavljeni vaterpolo reprezentativac, legenda ovog sporta, uèesnik èak tri Olimpijade u Rimu, Meksiko Sitiju, Minhenu. Osvajaè zlata na Olimpijadi 1988. godine. Uèestvovao je na tri Olimpijade kao plivaè vaterpolista. Osvojio je èak ¹est titula Prvaka Evrope sa vaterpolistima Partizana. Ceo svoj vek proveo je u sportu, a svojevremeno bio je i ministar sporta u Vladi Milana Paniæa. Bio je potpredsednik sportskog dru¹tva Partizan i potpredsednik Olimpijskog Komiteta. Inicijator je ideje i autor projekta za novèane nadoknade sportistima, osvajaèima medalja na Olipijskim igrama.
07/0712h54>13h21 (0x00) ?srpSrpske sportske legendeAleksandar ©o¹tar, proslavljeni vaterpolo golman, sa reprezentacijom SR Jugoslavije osvojio je bronzu na Olimpijskim igrama 2000. godine, a sa reprezentacijom SFRJ 1988. zlato. 2001.srpAleksandar ©o¹tar, proslavljeni vaterpolo golman, sa reprezentacijom SR Jugoslavije osvojio je bronzu na Olimpijskim igrama 2000. godine, a sa reprezentacijom SFRJ 1988. zlato. 2001. godine poneo je Zlatnu znaèku Sporta, nagradu za najboljeg sportistu Jugoslavije, a JOK ga je proglasio za najboljeg mu¹kog sportistu.
07/0713h21>14h25 (0x00) ?srpDosije na¹eg vremenaU ovoj dokumentarnoj emisiji donosimo vam ekskluzivne snimke iz pedesetih godina pro¹log veka, uz podseæanje na va¾ne liènosti i prelomne istorijske trenutke.srpU ovoj dokumentarnoj emisiji donosimo vam ekskluzivne snimke iz pedesetih godina pro¹log veka, uz podseæanje na va¾ne liènosti i prelomne istorijske trenutke.
07/0714h25>14h53 (0x00) ?srpHumanizam svakodneviceDokumentarna emisija o obiènim ljudima razlièitog ¾ivotnog doba i razlièitih zanimanja. Autori prikazuju svakodnevne aktivnosti i izazove sa kojima se ti ljudi suoèavaju.srpDokumentarna emisija o obiènim ljudima razlièitog ¾ivotnog doba i razlièitih zanimanja. Autori prikazuju svakodnevne aktivnosti i izazove sa kojima se ti ljudi suoèavaju.
07/0714h53>15h19 (0x00) ?srpOdiseja miraEmisija prati genezu sukoba sa SSSR-om 1948. godine.srpEmisija prati genezu sukoba sa SSSR - om 1948. godine. Prikazani su incidenti na granicama sa Grèkom i Italijom, izgradnja pruga Brèko - Banoviæ i ©amac - Sarajevo, autoputa Bratstvo - Jedinstvo, saradnja sa socijalistièkim liderima i potpisivanje saveza sa Staljinom 1945. u Moskvi. Politièki napad Informbiroa odbaèen je na Petom kongresu KPJ u Beogradu. Usledili su pritisci: ekonomska blokada, propagandni i ¹pijunski rat, ubistva granièara, Staljinov obraèun sa socijalistima u Èehoslovaèkoj i Maðarskoj. Uvodi se samoupravljanje i stvara Prvi radnièki savet 31. decembra 1949. u fabrici cementa Prvoborac u Solinu kod Splita. Normalizacija odnosa nastupa nakon posete Hru¹èova Beogradu 2. juna 1955. i potpisivanja Beogradske deklaracije, a potom i Moskovske, za vreme posete Tita SSSR - u 1956. godine.
07/0715h19>15h55 (0x00) ?srpPobedniciGeorgij Konstantinoviè ®ukov (1896-1974), sovjetski vojskovoða i mar¹al Sovjetskog Saveza .srpIstoriju pi¹u pobednici, napisao je jednom srpski knji¾evnik Danilo Ki¹. A ®ukov u ruskoj istoriji, opravdano zauzima mesto pobednika. Bio je jedan od najuspe¹nijih komandanata u Drugom svetskom ratu. Pod njegovom komandom, Crvena armija je izvojevala va¾ne pobede u bitkama za Moskvu, Staljingrad i Lenjingrad. Kruna njegove borbe u Drugom svetskom ratu, u kojem je, za sopstvenu i slobodu celog sveta, 20 miliona Rusa dalo svoje ¾ivote, bila je ofanziva na Nemaèku i okupacija Belrina u aprilu 1945. godine. U emisiji TV Beograd iz 1985. èuæete prièu o vojskovoði koji se nikada nije ¹kolovao za vojnika, ali su njegova èelièna volja, inteligencija i upornost rezultirali impozantnom vojnom karijerom ovenèanom brojnim pobedama i odlikovanjima.
07/0715h55>16h41 (0x00) ?srpIzvesna pitanjaU Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, Izvesna pitanja - Reporta¾a snimljena u SANU poèinje pristupnim besedama novoizabranih èlanova Dragoslava Mihailoviæa i Predraga Palavestre, zatim slede.srpU Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, Izvesna pitanja - Reporta¾a snimljena u SANU poèinje pristupnim besedama novoizabranih èlanova Dragoslava Mihailoviæa i Predraga Palavestre, zatim slede razgovori novinarke Du¹ke Vrhovac Pantoviæ sa akademicima. Ovo je, navodi autorka, prvi put da je data saglasnost da TV kamere mogu da obiðu sve prostore akademije da bi se snimila reporta¾a o SANU, pa je u samoj instituciji u tom smislu bilo je dosta opreznosti.
07/0716h41>17h31 (0x00) ?srpDrugi vek"Drugi vek" je emisija o filmu.srp"Drugi vek" je emisija o filmu.
07/0717h31>18h00 (0x00) ?srpSvedoci vekovaEmisije su pripremane i snimane u vremenskom rasponu izmeðu 1991. i 1996. godine i emitovane su u okviru serije Svedoci vekova.srpEmisije su pripremane i snimane u vremenskom rasponu izmeðu 1991. i 1996. godine i emitovane su u okviru serije Svedoci vekova. Veæina epizoda, buduæi i dalje pohranjena na filmskim trakama, zahteva laboratorijsku obradu i presnimavanje na digitilni nosaè. Ovim procesom otvoriæe se moguænost da se publika podseti na epizode, poprilièno zaboravljene, a koje, meðutim, predstavljaju sasvim zrelu i mo¾da jednu od najreprezentativnijih faza obrazovnog dokumentarizma Radio-televizije Beograd. Naime, svaki lokalitet du¾ staza velikih seoba municiozno je obraðen. Detaljni pristup arhitekturi hramova, ikonografiji, istorijskom kontekstu, kao i nemali prostor posveæen slikarima i zografima, jeste osnovna odlika ovog dela serijala koji je danas i sam svojevrsno svedoèanstvo o baroku u Srba.
07/0718h00>18h32 (0x00) ?srpKaravanPrièu iz epizode posveæene Plitvièkim jezerima, Milan Kovaèeviæ nastavlja pove¹æu o reci Korani.srpNastavak prièe iz epizode posveæenoj Plitvièkim jezerima, Milan Kovaèeviæ nastavlja pove¹æu o reci Korani. Ali pre toga èuæemo jo¹ koju reè o: Prièama o prvom turizmu na Plitvicama, o kaskadama slapova jezera, o jednom kaluðeru i pastiru Milanu, o "Plitvièkom internacionalnom venèanju" ...
07/0718h32>19h02 (0x00) ?srpKaravanLepote Like: Krbava i Krbavica u epizodi èuvenog serijala Karavan autora Milana Kovaèeviæa.srpLepote Like: Krbava i Krbavica u epizodi èuvenog serijala Karavan autora Milana Kovaèeviæa.
07/0719h02>19h32 (0x00) ?srpPreci i potomciEmisija serije Preci i potomci - Porodica Saviæ posveæena je na¹em poznatom akademiku, osnivaèu Instituta u Vinèi, Pavlu Saviæu.srpEmisija serije Preci i potomci - Porodica Saviæ posveæena je na¹em poznatom akademiku, osnivaèu Instituta u Vinèi, Pavlu Saviæu.
07/0719h32>20h01 (0x00) ?srpJovan CvijiæÈetvorodelni serijal o Jovanu Cvijiæu u formi igrano dokumentarnih emisija sagledava rad i dostignuæa utemeljivaèa srpske geografije.srpÈetvorodelni serijal o Jovanu Cvijiæu (1865 - 1927) u formi igrano dokumentarnih emisija sagledava rad i dostignuæa utemeljivaèa srpske geografije. Prva epizoda snimljena je u Kuæi Jovana Cvijiæa, koja se danas nalazi u Ulici Jelene Æetkoviæ broj 5. Raðena je po nacrtima i ¾eljama nauènika, sa enterijerom koji je izradio Dragutin Inkiostri Medenjak, kuæa je danas Muzej Jovana Cvijiæa koji na reprezentativan naèin predstavlja liènost nauènika. Emisija Temelji i ishodi¹ta predoèava obrazovni put, nauèno okru¾enje, saradnike i uzore Jovana Cvijiæa.
07/0720h01>20h38 (0x00) ?srpJovan CvijiæÈetvorodelni serijal o Jovanu Cvijiæu u formi igrano dokumentarnih emisija sagledava rad i dostignuæa utemeljivaèa srpske geografije.srpÈetvorodelni serijal o Jovanu Cvijiæu (1865-1927) u formi igrano dokumentarnih emisija sagledava rad i dostignuæa utemeljivaèa srpske geografije. Snimljena u blizini Despotovca, Gackom polju, Popovom polju i Crnoj Gori, druga epizoda bavi se Fenomenom karsta - istra¾ivanjem koje je kulminiralo doktorskom disertacijom odbranjenom na Univerzitetu u Beèu 1893, godine, koja je Jovana Cvijiæa uèinila utemeljivaèem karstologije i poznatim u svetskim nauènim krugovima.
07/0720h38>21h07 (0x00) ?srpRam za nekoliko pozaSerija "Ram za nekoliko poza" snimljena je 1976. godine.srpSerija "Ram za nekoliko poza" snimljena je 1976. godine. Tada¹nji urednik Zabavno-muzièke redakcije Predrag Peri¹iæ je tokom emitovanja serije pobrao kontroverzne kritike, od odobravanja za originalnu ideju do osporavanja. Drugaèija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban naèin slika i otkriva svet ljudi koji su svoj ¾ivot ispunili hobijima i ve¹tinama koje su sami osmislili. U njoj poziraju peraèi zlata na Peku, èobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnèar, neobièni orkestar... a reditelj Karpo Godina ih uramljuje u njihov ambijent, ¾ivopisne pejza¾e Srbije.
07/0721h07>21h38 (0x00) ?srpRam za nekoliko pozaSerija "Ram za nekoliko poza" snimljena je 1976. godine.srpSerija "Ram za nekoliko poza" snimljena je 1976. godine. Tada¹nji urednik Zabavno-muzièke redakcije Predrag Peri¹iæ je tokom emitovanja serije pobrao kontroverzne kritike, od odobravanja za originalnu ideju do osporavanja. Drugaèija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban naèin slika i otkriva svet ljudi koji su svoj ¾ivot ispunili hobijima i ve¹tinama koje su sami osmislili. U njoj poziraju peraèi zlata na Peku, èobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnèar, neobièni orkestar... a reditelj Karpo Godina ih uramljuje u njihov ambijent, ¾ivopisne pejza¾e Srbije.
07/0721h38>22h03 (0x00) ?srpPreci i potomciEmisija Bog je tebe stvorio za nauku i za ¹kolovanje u seriji Preci i potomci donosi prièu o Stevu Èuturilu (1846 - 1939) pedagogu, uèitelju, prosvetitelju, prevodiocu, èiji je èitav ¾ivot i rad.srpEmisija Bog je tebe stvorio za nauku i za ¹kolovanje u seriji Preci i potomci donosi prièu o Stevu Èuturilu (1846 - 1939) pedagogu, uèitelju, prosvetitelju, prevodiocu, èiji je èitav ¾ivot i rad bio u slu¾bi opismenjavanja i prosveæivanja naroda iz kojeg je potekao. Kao da su mu reèi sve¹tenika u Dabru odredile sudbinu: ''Bog je tebe stvorio sine, za nauku i za ¹kolovanje'', svojim radom Stevo Èuturilo oplemenjivaæe generacija ðaka, uèitelja, pedagoga udahnjujuæi im energiju i èistotu duha i misli. Dana¹nja emisija je o tom izuzetnom èoveku, èiji je Bukvar ¹tampan na Krfu a kori¹æen za opismenjavanje srpskih vojnika.
07/0722h03>22h53 (0x00) ?srpOstav¹tina za buduænostRazgovor sa Mariom Maskarelijem snimljen je u njegovom ateljeu u Prènju i u okolini 1988. godine.srpMario Maskareli (Cetinje, 20. 10. 1918 - Prèanj, 27. 08. 1996) slikar i grafièar, diplomirao je na Umetnièkoj akademiji u Beogradu 1951. u klasi Nedeljka Gvozdenoviæa. Iste godine pohaðao je specijalizovani kurs kod Bo¹ka Karanoviæa. Godine 1950. i 1951. predavao je u ©koli za primenjene umetnosti u Herceg Novom. Bio je èlan Samostalnih, Beogradske grupe i Lade. Njegovi radovi nalaze se u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, Galeriji likovne umetnosti - Poklon zbirka Rajka Mamuziæa u Novom Sadu, Umjetnièkom muzeju Crne Gore na Cetinju, galeriji Grafièki kolektiv u Beogradu i na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, kao i u drugim javnim i privatnim kolekcijama. Dobitnik je uglednih nagrada.
07/0722h53>23h23 (0x00) ?srpU krupnom planuPredstavljamo vam neke od najveæih liènosti i stvaralaca koje su obele¾ile istoriju svetske umetnosti. Njihove ¾ivote i dela prikazaæemo vam izbliza, u krupnom planu.srpPredstavljamo vam neke od najveæih liènosti i stvaralaca koje su obele¾ile istoriju svetske umetnosti. Njihove ¾ivote i dela prikazaæemo vam izbliza, u krupnom planu.
07/0723h23>23h30 (0x00) ?srpIza naslovaIgrano-dokumentarna serija koja otkriva ¹ta se krije iza naslova nekog muzièkog dela i koliko je svet klasiène muzike zabavan i uzbudljiv.srpIgrano-dokumentarna serija koja otkriva ¹ta se krije iza naslova nekog muzièkog dela i koliko je svet klasiène muzike zabavan i uzbudljiv.
07/0723h30>23h38 (0x00) ?srpIza naslovaIgrano-dokumentarna serija koja otkriva ¹ta se krije iza naslova nekog muzièkog dela i koliko je svet klasiène muzike zabavan i uzbudljiv.srpIgrano-dokumentarna serija koja otkriva ¹ta se krije iza naslova nekog muzièkog dela i koliko je svet klasiène muzike zabavan i uzbudljiv.
07/0723h38>23h43 (0x00) ?srpPo MediteranuUpoznajte Mediteran, kroz nestvarne slike fantastiène prirode, izuzetno bogate flore, beskrajnog plavog mora, nepreglednih maslinjaka i kr¹nih, pustih stena.srpUpoznajte Mediteran, kroz nestvarne slike fantastiène prirode, izuzetno bogate flore, beskrajnog plavog mora, nepreglednih maslinjaka i kr¹nih, pustih stena.
07/0723h43>23h49 (0x00) ?srpTevetekaEmisija "Teveteka" brine da neki od najupeèatljivijih televizijskih gostovanja, priloga i nastupa ne padnu u potpuni zaborav.srpEmisija "Teveteka" brine da neki od najupeèatljivijih televizijskih gostovanja, priloga i nastupa ne padnu u potpuni zaborav. Za vas smo izdvojili antologijske trenutke RTV Beograd u kojima æete naprosto u¾ivati.
07/0723h49>00h00 (0x00) ?srpTevetekaÈuveni mjuzikl "Kosa" za samo dve godine do¾iveo je jubilarno, stoto izvoðenje, koje je odigrano u Ateljeu 212.srpÈuveni mjuzikl "Kosa" za samo dve godine do¾iveo je jubilarno, stoto izvoðenje, koje je odigrano u Ateljeu 212.
07/0700h00>00h32 (0x00) ?srpKaravanPrièu iz epizode posveæene Plitvièkim jezerima, Milan Kovaèeviæ nastavlja pove¹æu o reci Korani.srpNastavak prièe iz epizode posveæenoj Plitvièkim jezerima, Milan Kovaèeviæ nastavlja pove¹æu o reci Korani. Ali pre toga èuæemo jo¹ koju reè o: Prièama o prvom turizmu na Plitvicama, o kaskadama slapova jezera, o jednom kaluðeru i pastiru Milanu, o "Plitvièkom internacionalnom venèanju" ...
07/0700h32>01h02 (0x00) ?srpKaravanLepote Like: Krbava i Krbavica u epizodi èuvenog serijala Karavan autora Milana Kovaèeviæa.srpLepote Like: Krbava i Krbavica u epizodi èuvenog serijala Karavan autora Milana Kovaèeviæa.
07/0701h02>01h32 (0x00) ?srpPreci i potomciEmisija serije Preci i potomci - Porodica Saviæ posveæena je na¹em poznatom akademiku, osnivaèu Instituta u Vinèi, Pavlu Saviæu.srpEmisija serije Preci i potomci - Porodica Saviæ posveæena je na¹em poznatom akademiku, osnivaèu Instituta u Vinèi, Pavlu Saviæu.
07/0701h32>02h01 (0x00) ?srpJovan CvijiæÈetvorodelni serijal o Jovanu Cvijiæu u formi igrano dokumentarnih emisija sagledava rad i dostignuæa utemeljivaèa srpske geografije.srpÈetvorodelni serijal o Jovanu Cvijiæu (1865 - 1927) u formi igrano dokumentarnih emisija sagledava rad i dostignuæa utemeljivaèa srpske geografije. Prva epizoda snimljena je u Kuæi Jovana Cvijiæa, koja se danas nalazi u Ulici Jelene Æetkoviæ broj 5. Raðena je po nacrtima i ¾eljama nauènika, sa enterijerom koji je izradio Dragutin Inkiostri Medenjak, kuæa je danas Muzej Jovana Cvijiæa koji na reprezentativan naèin predstavlja liènost nauènika. Emisija Temelji i ishodi¹ta predoèava obrazovni put, nauèno okru¾enje, saradnike i uzore Jovana Cvijiæa.
09/0720h24>20h50 (0x00) ?srpOdiseja miraSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969.srpSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969. godine, bili su povod za emisiju u kojoj pratimo "sukobe na levici", odnosno promene u politièkoj doktrini Sovjetskog Saveza i reakcije prve socijalistièke dr¾ave na pokrete i kritike u Poljskoj, Maðarskoj, Èehoslovaèkoj i Italiji krajem ¹ezdesetih godina.
09/0720h50>21h19 (0x00) ?srpPosveteEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.srpEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.
09/0721h19>21h45 (0x00) ?srpPortreti muzike i muzièara"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine.srp"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine. U ovoj emisiji predstavlja se violinista Dragutin Bogosavljeviæ, koji u saradnji sa pijanistkinjom Nadom Bogosavljeviæ i gitaristom Du¹anom Bogdanoviæem izvodi Paganinijeva dela. Uvodnu reè za emisiju daje pijanista Du¹an Trbojeviæ.
09/0721h45>22h30 (0x00) ?srpMeðu namaEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS-a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild-Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ.srpEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS - a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild - Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ. Na postojanje emisije " Engleskinja meðu nama" ukazala je profesorka Ivanka - Tipsareviæ Lukiæ, koja podseæa na znaèajne Engleskinje koje su boravile kraæe ili du¾e u Beogradu i Srbiji pre Meri Stensfild. U emisiji iz serije "Meðu nama", snimljene davne 1988. o Meri Stensfild - Popoviæ, uèestvuju i njeni prvi uèenici i diplomirani studenti.
09/0722h30>23h38 (0x00) ?srpSkladi¹ta: Slikar Leonid ©ejkaU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim.srpU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim ljubiteljima gradnje i razgradnje u slikarstvu, stvaraoca koji je sledio jasne principe umetnosti postavljene u renesansi, sa idejom da umetnik mora biti i ekscesan u izrazu.
09/0723h38>00h00 (0x00) ?srpPutem melografaCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program.srpCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program Televizije Beograd. U emisijama su prikazivani obièaji vezani za razlièite krajeve Srbije i regiona. Kako su neki od tih obièaja tokom vremena nestali, emitovanje tih emisija je jedini naèin da se oni ponovo vide.
09/0700h00>00h28 (0x00) ?srpKaravanEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.srpEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.
09/0700h28>00h55 (0x00) ?srpOdiseja miraEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija.srpEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija. Film prati postepenu eskalaciju hladnoratovskog oru¾anog i obave¹tajnog nadmetanja izmeðu dve supersile. U Americi raste antikomunistièko raspolo¾enje, formira se Makartijev komitet i poèinju progoni i hap¹enja. Stvara se Holivudska crna lista u prilog èijeg formiranja svedoèe Volt Dizni, Gari Kuper i Ronald Regan. Trku prate dileme nauènika koji uèestvuju u hladnoratovskim procesima kao ¹to su Robert Openhajmer, Enriko Fermi, Klaus Fuks, Georgi Maljenko. Prate se i diplomatski napori za postizanje sporazuma o prekidu trke u naoru¾anju, koji 1973. godine dovode do potpisivanja Ugovora o spreèavanju nuklearnog rata.
09/0700h55>01h25 (0x00) ?srpKaravanOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca.srpOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske graðe RTB-a.
09/0701h25>01h54 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
09/0701h54>02h24 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
10/0702h24>02h50 (0x00) ?srpOdiseja miraSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969.srpSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969. godine, bili su povod za emisiju u kojoj pratimo "sukobe na levici", odnosno promene u politièkoj doktrini Sovjetskog Saveza i reakcije prve socijalistièke dr¾ave na pokrete i kritike u Poljskoj, Maðarskoj, Èehoslovaèkoj i Italiji krajem ¹ezdesetih godina.
10/0702h50>03h19 (0x00) ?srpPosveteEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.srpEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.
10/0703h19>03h45 (0x00) ?srpPortreti muzike i muzièara"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine.srp"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine. U ovoj emisiji predstavlja se violinista Dragutin Bogosavljeviæ, koji u saradnji sa pijanistkinjom Nadom Bogosavljeviæ i gitaristom Du¹anom Bogdanoviæem izvodi Paganinijeva dela. Uvodnu reè za emisiju daje pijanista Du¹an Trbojeviæ.
10/0703h45>04h30 (0x00) ?srpMeðu namaEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS-a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild-Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ.srpEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS - a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild - Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ. Na postojanje emisije " Engleskinja meðu nama" ukazala je profesorka Ivanka - Tipsareviæ Lukiæ, koja podseæa na znaèajne Engleskinje koje su boravile kraæe ili du¾e u Beogradu i Srbiji pre Meri Stensfild. U emisiji iz serije "Meðu nama", snimljene davne 1988. o Meri Stensfild - Popoviæ, uèestvuju i njeni prvi uèenici i diplomirani studenti.
10/0704h30>05h38 (0x00) ?srpSkladi¹ta: Slikar Leonid ©ejkaU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim.srpU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim ljubiteljima gradnje i razgradnje u slikarstvu, stvaraoca koji je sledio jasne principe umetnosti postavljene u renesansi, sa idejom da umetnik mora biti i ekscesan u izrazu.
10/0705h38>06h00 (0x00) ?srpPutem melografaCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program.srpCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program Televizije Beograd. U emisijama su prikazivani obièaji vezani za razlièite krajeve Srbije i regiona. Kako su neki od tih obièaja tokom vremena nestali, emitovanje tih emisija je jedini naèin da se oni ponovo vide.
10/0706h00>06h28 (0x00) ?srpKaravanEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.srpEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.
10/0706h28>06h55 (0x00) ?srpOdiseja miraEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija.srpEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija. Film prati postepenu eskalaciju hladnoratovskog oru¾anog i obave¹tajnog nadmetanja izmeðu dve supersile. U Americi raste antikomunistièko raspolo¾enje, formira se Makartijev komitet i poèinju progoni i hap¹enja. Stvara se Holivudska crna lista u prilog èijeg formiranja svedoèe Volt Dizni, Gari Kuper i Ronald Regan. Trku prate dileme nauènika koji uèestvuju u hladnoratovskim procesima kao ¹to su Robert Openhajmer, Enriko Fermi, Klaus Fuks, Georgi Maljenko. Prate se i diplomatski napori za postizanje sporazuma o prekidu trke u naoru¾anju, koji 1973. godine dovode do potpisivanja Ugovora o spreèavanju nuklearnog rata.
10/0706h55>07h25 (0x00) ?srpKaravanOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca.srpOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske graðe RTB-a.
10/0707h25>07h54 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
10/0707h54>08h24 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
10/0708h24>08h50 (0x00) ?srpOdiseja miraSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969.srpSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969. godine, bili su povod za emisiju u kojoj pratimo "sukobe na levici", odnosno promene u politièkoj doktrini Sovjetskog Saveza i reakcije prve socijalistièke dr¾ave na pokrete i kritike u Poljskoj, Maðarskoj, Èehoslovaèkoj i Italiji krajem ¹ezdesetih godina.
10/0708h50>09h19 (0x00) ?srpPosveteEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.srpEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.
10/0709h19>09h45 (0x00) ?srpPortreti muzike i muzièara"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine.srp"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine. U ovoj emisiji predstavlja se violinista Dragutin Bogosavljeviæ, koji u saradnji sa pijanistkinjom Nadom Bogosavljeviæ i gitaristom Du¹anom Bogdanoviæem izvodi Paganinijeva dela. Uvodnu reè za emisiju daje pijanista Du¹an Trbojeviæ.
10/0709h45>10h30 (0x00) ?srpMeðu namaEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS-a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild-Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ.srpEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS - a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild - Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ. Na postojanje emisije " Engleskinja meðu nama" ukazala je profesorka Ivanka - Tipsareviæ Lukiæ, koja podseæa na znaèajne Engleskinje koje su boravile kraæe ili du¾e u Beogradu i Srbiji pre Meri Stensfild. U emisiji iz serije "Meðu nama", snimljene davne 1988. o Meri Stensfild - Popoviæ, uèestvuju i njeni prvi uèenici i diplomirani studenti.
10/0710h30>11h38 (0x00) ?srpSkladi¹ta: Slikar Leonid ©ejkaU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim.srpU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim ljubiteljima gradnje i razgradnje u slikarstvu, stvaraoca koji je sledio jasne principe umetnosti postavljene u renesansi, sa idejom da umetnik mora biti i ekscesan u izrazu.
10/0711h38>12h00 (0x00) ?srpPutem melografaCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program.srpCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program Televizije Beograd. U emisijama su prikazivani obièaji vezani za razlièite krajeve Srbije i regiona. Kako su neki od tih obièaja tokom vremena nestali, emitovanje tih emisija je jedini naèin da se oni ponovo vide.
10/0712h00>12h28 (0x00) ?srpKaravanEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.srpEmisija otvara horizont ju¾nog crnogorskog primorja. Stari Bar, Ulcinj, Svaè i Vladimir: seæanje na slavnu prednemanjiæku pro¹lost i na povest o Svetom Jovanu Vladimiru.
10/0712h28>12h55 (0x00) ?srpOdiseja miraEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija.srpEmisija je dokumentarni zapis o genezi trke u atomskom naoru¾anju posle Drugog svetskog rata, koja poèinje apokaliptiènim scenama uni¹tenja Hiro¹ime i Nagasakija. Film prati postepenu eskalaciju hladnoratovskog oru¾anog i obave¹tajnog nadmetanja izmeðu dve supersile. U Americi raste antikomunistièko raspolo¾enje, formira se Makartijev komitet i poèinju progoni i hap¹enja. Stvara se Holivudska crna lista u prilog èijeg formiranja svedoèe Volt Dizni, Gari Kuper i Ronald Regan. Trku prate dileme nauènika koji uèestvuju u hladnoratovskim procesima kao ¹to su Robert Openhajmer, Enriko Fermi, Klaus Fuks, Georgi Maljenko. Prate se i diplomatski napori za postizanje sporazuma o prekidu trke u naoru¾anju, koji 1973. godine dovode do potpisivanja Ugovora o spreèavanju nuklearnog rata.
10/0712h55>13h25 (0x00) ?srpKaravanOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca.srpOd Kornata, preko Durmitora, Prokletija, Baèke, Ðerdapa, od Homolja do Dunava, preko Tare, kroz kanjon Nevidio pa sve do Istre vodili su putevi Milana Kovaèeviæa, neumornog televizijskog stvaraoca koji je 60-ih i 70-ih godina snimao putopise, deo najdragocenije arhivske graðe RTB-a.
10/0713h25>13h54 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
10/0713h54>14h24 (0x00) ?srpLjudi govorePratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.srpPratite serijal emisija na¹eg dokumentarnog programa "Ljudi govore" koji donosi najrazlièitije teme o kojima govore sagovornici ovog programa.
10/0714h24>14h50 (0x00) ?srpOdiseja miraSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969.srpSukobi izmeðu Kine i SSSR-a ¹ezdesetih godina, koji su kulminirali u oru¾anim borbama na reci Usuri, taènije ostrvu Damanski ili Èimpao u zimu 1969. godine, bili su povod za emisiju u kojoj pratimo "sukobe na levici", odnosno promene u politièkoj doktrini Sovjetskog Saveza i reakcije prve socijalistièke dr¾ave na pokrete i kritike u Poljskoj, Maðarskoj, Èehoslovaèkoj i Italiji krajem ¹ezdesetih godina.
10/0714h50>15h19 (0x00) ?srpPosveteEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.srpEmisija "Posvete" donosi portrete znaèajnih srpskih umetnika. Saznajte vi¹e o njihovom profesionalnom putu, ali i detalje iz njihovog privatnog ¾ivota.
10/0715h19>15h45 (0x00) ?srpPortreti muzike i muzièara"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine.srp"Ðavolja violina" - iz serije "Portreti muzike i muzièara", snimana je filmskom tehnikom u periodu od 1970. do 1974. godine. U ovoj emisiji predstavlja se violinista Dragutin Bogosavljeviæ, koji u saradnji sa pijanistkinjom Nadom Bogosavljeviæ i gitaristom Du¹anom Bogdanoviæem izvodi Paganinijeva dela. Uvodnu reè za emisiju daje pijanista Du¹an Trbojeviæ.
10/0715h45>16h30 (0x00) ?srpMeðu namaEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS-a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild-Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ.srpEmisija je prikazana 2010. godine kada je Katedra za anglistiku obele¾avala 75 godina rada. Emisija, saèuvana u arhivi RTS - a, govori o osnivaèima Katedre Meri Stensfild - Popoviæ i dr Vladeti Popoviæ. Na postojanje emisije " Engleskinja meðu nama" ukazala je profesorka Ivanka - Tipsareviæ Lukiæ, koja podseæa na znaèajne Engleskinje koje su boravile kraæe ili du¾e u Beogradu i Srbiji pre Meri Stensfild. U emisiji iz serije "Meðu nama", snimljene davne 1988. o Meri Stensfild - Popoviæ, uèestvuju i njeni prvi uèenici i diplomirani studenti.
10/0716h30>17h38 (0x00) ?srpSkladi¹ta: Slikar Leonid ©ejkaU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim.srpU emisiji predstaviæemo vam Leonida ©ejku, slikara i arhitektu, jednog od osnivaèa umetnièke grupe ''Medijala'', mistika i nadrealistu, koji je bio inspirisan onovremenim, ali i njemu savremenim ljubiteljima gradnje i razgradnje u slikarstvu, stvaraoca koji je sledio jasne principe umetnosti postavljene u renesansi, sa idejom da umetnik mora biti i ekscesan u izrazu.
10/0717h38>18h00 (0x00) ?srpPutem melografaCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program.srpCiklus emisija Putem melografa, èiji su scenaristi bili na¹i ugledni etnomuzikolozi, krajem ¹ezdesetih i poèetkom sedamdesetih godina pro¹log veka na specifièan naèin obele¾io je Muzièki program Televizije Beograd. U emisijama su prikazivani obièaji vezani za razlièite krajeve Srbije i regiona. Kako su neki od tih obièaja tokom vremena nestali, emitovanje tih emisija je jedini naèin da se oni ponovo vide.
10/0718h00>18h15 (0x00) ?srpPetar Petroviæ Njego¹Treæa epizoda je posveæena Njego¹evom naglom usponu u politièkoj i crkvenoj hijerarhiji.srpTreæa epizoda je posveæena Njego¹evom naglom usponu u politièkoj i crkvenoj hijerarhiji. U devetnaestom veku, ste¹njena izmeðu velikih sila, rascepkana, uz to i prkosna, Crna Gora nije poznavala razliku izmeðu svetovne i duhovne vlasti. Njen narod nije ni bio spreman da prizna nekakvu podvojenu vlast, veæ ako i treba nekoga da slu¹a - slu¹aæe jednog gospodara. Promisao je tada, te 1830, po blagoslovu Petra I, potonjeg svetitelja cetinjskog, na gumnu ispred manastira u Cetinju, pred svim glave¹inama brdskim i skenderijskim, promovisala sedamnaestogodi¹njeg Rada za gospodara. Tri godine kasnije, u matici "slavjanskoj" u Petrogradu, u crkvi Aleksandra Nevskog, u prisustvu cara Nikole I, arhimandrit Petar, prihvata mitru, ¾ezlo i panagiju èime Crna Gora dobija svog vladiku u licu onoga koji je veæ tada uveliko gospodario ovom zemljom.
10/0718h15>18h30 (0x00) ?srpPetar Petroviæ Njego¹Èetvrta epizoda serijala posveæena Njego¹evoj diplomatskoj aktivnosti.srpÈetvrta epizoda serijala posveæena Njego¹evoj diplomatskoj aktivnosti. Gde god da je odlazio u Evropu, onako markantan, stasit, a pri tom ipak samo monah, Njego¹ je privlaèio veliku pa¾nju. Neskriveno su mu se divili, prepoznajuæi u njemu prosveæenog Balkanca. A vladici Petru nije bilo do toga da se ka' paun ¹epuri po bulevarima evropskih prestonica. Muka je njegova bila da tra¾i saveznike, prijatelje i pomoæ, u novcu, u ljudstvu, u politièkoj i moralnoj podr¹ci. Nije mogao da bude opu¹ten po¹to mu je zemlja grcala u verigama. Stoga nije video previ¹e ni Rima, ni Pariza, mo¾da jedino Petrograda, gde je posetio grob omiljenog Pu¹kina kome je odslu¾io opelo.
10/0718h30>18h59 (0x00) ?srpTV feljtonEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima.srpEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima. Kroz prièu o ¾ivotnom putu i radostima i tugama koje su pro¹li poznati glumci, pisci, umetnici, nauènici, upoznajemo ih na savim drugi naèin i vidimo u sasvim drugom svetlu.
10/0718h59>19h54 (0x00) ?srpReflektorNastup Djuka Elingtona u Beogradu.srpDjuk Elington je sa svojim orkestrom otvorio prvi Newport Jazz Festival, sada¹nji Beogradski d¾ez festival, u Domu sindikata u Beogradu. Festival je trajao od 31. oktobra do 3. novembra 1971. godine i bio je deo hladnoratovskog programa "Amerièka d¾ez nedelja u Istoènoj Evropi". Meðu zvezdama ovog festivala bili su i Dizi Gilespi i Majls Dejvis.
10/0719h54>21h50 (0x00) ?srpTV TeatarKomad Kolina Higinsa nastao je iz scenarija za istoimeni film o ljubavnoj vezi izmeðu mladiæa i mnogo starije ¾ene.srpSnimak iz 2001. godine, kultne predstave Beogradskog dramskog pozori¹ta, u re¾iji Paola Maðelija, koja je decenijama za¹titni znak ovog pozori¹ta. Èitave generacije u¾ivale su u ovoj sjajnoj i dugoveènoj predstavi... Prièa o nemoguæoj, a ipak moguæoj, ljubavi èudnog mladiæa prema mnogo starijoj ¾eni. Duhovna bliskost i originalnost glavnih likova stvorila je konglomerat emocija na koje publika sna¾no reaguje. Tragièan kraj preobraæa komediju u filozofsku dramu o odnosu prema ¾ivotu, smrti i ljubavi...
10/0721h50>22h20 (0x00) ?srpOstav¹tina za buduænostÈuveni serijal Redakcije za kulturu RTS-a podseæa na najznaèajnije domaæe liènosti kulture i umetnosti.srpÈuveni serijal Redakcije za kulturu RTS-a podseæa na najznaèajnije domaæe liènosti kulture i umetnosti.
10/0722h20>22h48 (0x00) ?srpRiznice kulturnog blagaSerijal Riznice kulturnog blaga sniman je sedamdesetih i osamdesetih godina.srpSerijal Riznice kulturnog blaga sniman je sedamdesetih i osamdesetih godina.
10/0722h48>23h34 (0x00) ?srpNe¹to sasvim liènoEmisija "Ne¹to sasvim lièno" prikazuje ¾ivot poznatih knji¾evnika i umetnika.srpEmisija "Ne¹to sasvim lièno" prikazuje ¾ivot poznatih knji¾evnika i umetnika.
10/0723h34>00h00 (0x00) ?srpKulturno-istorijski.Serijal o bogatoj kulturno-istorijskoj ba¹tini Srba u Maðarskoj. Tokom nekoliko vekova, na¹ narod je na prostoru Maðarske izgradio brojne crkve i manastire specifiènog stila i arhitekture.srpSerijal o bogatoj kulturno-istorijskoj ba¹tini Srba u Maðarskoj. Tokom nekoliko vekova, na¹ narod je na prostoru Maðarske izgradio brojne crkve i manastire specifiènog stila i arhitekture.
10/0700h00>00h15 (0x00) ?srpPetar Petroviæ Njego¹Treæa epizoda je posveæena Njego¹evom naglom usponu u politièkoj i crkvenoj hijerarhiji.srpTreæa epizoda je posveæena Njego¹evom naglom usponu u politièkoj i crkvenoj hijerarhiji. U devetnaestom veku, ste¹njena izmeðu velikih sila, rascepkana, uz to i prkosna, Crna Gora nije poznavala razliku izmeðu svetovne i duhovne vlasti. Njen narod nije ni bio spreman da prizna nekakvu podvojenu vlast, veæ ako i treba nekoga da slu¹a - slu¹aæe jednog gospodara. Promisao je tada, te 1830, po blagoslovu Petra I, potonjeg svetitelja cetinjskog, na gumnu ispred manastira u Cetinju, pred svim glave¹inama brdskim i skenderijskim, promovisala sedamnaestogodi¹njeg Rada za gospodara. Tri godine kasnije, u matici "slavjanskoj" u Petrogradu, u crkvi Aleksandra Nevskog, u prisustvu cara Nikole I, arhimandrit Petar, prihvata mitru, ¾ezlo i panagiju èime Crna Gora dobija svog vladiku u licu onoga koji je veæ tada uveliko gospodario ovom zemljom.
10/0700h15>00h30 (0x00) ?srpPetar Petroviæ Njego¹Èetvrta epizoda serijala posveæena Njego¹evoj diplomatskoj aktivnosti.srpÈetvrta epizoda serijala posveæena Njego¹evoj diplomatskoj aktivnosti. Gde god da je odlazio u Evropu, onako markantan, stasit, a pri tom ipak samo monah, Njego¹ je privlaèio veliku pa¾nju. Neskriveno su mu se divili, prepoznajuæi u njemu prosveæenog Balkanca. A vladici Petru nije bilo do toga da se ka' paun ¹epuri po bulevarima evropskih prestonica. Muka je njegova bila da tra¾i saveznike, prijatelje i pomoæ, u novcu, u ljudstvu, u politièkoj i moralnoj podr¹ci. Nije mogao da bude opu¹ten po¹to mu je zemlja grcala u verigama. Stoga nije video previ¹e ni Rima, ni Pariza, mo¾da jedino Petrograda, gde je posetio grob omiljenog Pu¹kina kome je odslu¾io opelo.
10/0700h30>00h59 (0x00) ?srpTV feljtonEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima.srpEmisije koje prate karijeru i ¾ivotnu filozofiju poznatih liènosti, kao i de¹avanja koja su ostavila traga u na¹im ¾ivotima. Kroz prièu o ¾ivotnom putu i radostima i tugama koje su pro¹li poznati glumci, pisci, umetnici, nauènici, upoznajemo ih na savim drugi naèin i vidimo u sasvim drugom svetlu.
10/0700h59>01h54 (0x00) ?srpReflektorNastup Djuka Elingtona u Beogradu.srpDjuk Elington je sa svojim orkestrom otvorio prvi Newport Jazz Festival, sada¹nji Beogradski d¾ez festival, u Domu sindikata u Beogradu. Festival je trajao od 31. oktobra do 3. novembra 1971. godine i bio je deo hladnoratovskog programa "Amerièka d¾ez nedelja u Istoènoj Evropi". Meðu zvezdama ovog festivala bili su i Dizi Gilespi i Majls Dejvis.
10/0701h54>03h50 (0x00) ?srpTV TeatarKomad Kolina Higinsa nastao je iz scenarija za istoimeni film o ljubavnoj vezi izmeðu mladiæa i mnogo starije ¾ene.srpSnimak iz 2001. godine, kultne predstave Beogradskog dramskog pozori¹ta, u re¾iji Paola Maðelija, koja je decenijama za¹titni znak ovog pozori¹ta. Èitave generacije u¾ivale su u ovoj sjajnoj i dugoveènoj predstavi... Prièa o nemoguæoj, a ipak moguæoj, ljubavi èudnog mladiæa prema mnogo starijoj ¾eni. Duhovna bliskost i originalnost glavnih likova stvorila je konglomerat emocija na koje publika sna¾no reaguje. Tragièan kraj preobraæa komediju u filozofsku dramu o odnosu prema ¾ivotu, smrti i ljubavi...